Kontroverzan plan u pripremi: Popisivali bi Rome i tražili moguće zlorabitelje socijalne pomoći

Također, neposredno nakon referenduma o uvjetovanju socijalne pomoći društveno korisnim radom, raspisuje istraživačku temu u okviru koje bi se, među ostalim, "identificirale skupine s najvećim potencijalnim rizikom od zlouporabe socijalnih naknada te utvrdili uzroci tih zlouporaba".

Je li u Sloveniji uopće dopušteno prikupljati podatke o nacionalnoj pripadnosti i pod kojim uvjetima? Što kažu pučka pravobraniteljica, informacijska povjerenica i profesor prava te kako su na objavu javnog natječaja reagirale pojedine istraživačke institucije, pita Urška Mlinarić s N1 Slovenija.

Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost (ARIS) prije tjedan dana objavila je javni natječaj za istraživačke projekte, takozvani CRP 2026. Većina projekata prati program rada odnosno planove aktualne vlade Janeza Janše, čija su ministarstva naručitelji i sufinancijeri projekata. Među brojnim projektima posebnu je pozornost stručne javnosti privukao pilot-popis romske populacije u Sloveniji.

Popis svih Roma u pojedinim općinama

Plan, koji je predložio Ured za narodnosti, jest, prema objavljenom natječaju, razviti i testirati metodologiju pilot-popisa romske populacije u Sloveniji te dobiti što detaljnije, aktualnije i pouzdanije procjene broja pripadnika romske zajednice prema dobi, spolu i naselju.

Precizno je razrađena dobna struktura za koju se žele prikupiti podaci, od romske djece predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi do odraslih Roma, na razini općina i naselja. Pritom bi naglasak bio na 20 općina koje imaju romskog vijećnika te dodatnih pet općina s evidentiranim romskim naseljima. Nije navedeno o kojih je pet općina riječ, ali predviđena je i mogućnost popisivanja Roma u Ljubljani i Mariboru.

Cilj projekta, za koji će ARIS i tri ministarstva izdvojiti do 90.000 eura, jest uspostaviti bazu podataka za odabranu kalendarsku godinu, utvrditi razliku između postojećih procjena i stvarno prikupljenih podataka, pridonijeti provedbi i praćenju europskih okvira za ravnopravnost Roma te pripremiti pravnu i metodološku osnovu za ponavljanje popisa u budućnosti.

Ti se ciljevi podudaraju sa stajalištem predsjednice zastupničkog kluba SDS-a Jelke Godec, koja je za Domovinu izjavila da bi u Sloveniji trebalo "ponovno uvesti popisivanje nacionalnosti, vjeroispovijesti i tako dalje. Svega onoga što je ipak važno za cijelu državu. Da se točno zna koliko ima jednih, koliko drugih".

Njezine je riječi kasnije podržao premijer Janša.

"Slovenija je jedna od rijetkih država na svijetu koja prilikom popisa stanovništva ne pita za vjeroispovijest i nacionalnost. S tog aspekta imamo i poteškoće, s obzirom na to da slovenski ustav pripadnicima određenih nacionalnosti daje posebna prava, a mi ih ne smijemo čak ni prebrojiti."

Pripadnici romske zajednice u Sloveniji nemaju jednaka ustavna prava kao pripadnici mađarske i talijanske nacionalne zajednice, ali im ustav jamči zaštitu i prava uređena posebnim zakonom. Unatoč tome, takvo je prikupljanje podataka vrlo osjetljivo i ne smije biti obvezno. Prema podacima Statističkog ureda, tijekom posljednjeg popisa stanovništva 2002. popisivači nisu dobili odgovor o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti od devet posto ispitanika.

No postavlja se pitanje zašto bi vlada, čiji su predstavnici stranaka SDS i NSi oduvijek zagovarali "strožu" politiku prema Romima, željela provesti njihov popis. Koja je njegova svrha, je li takav postupak uopće dopušten prema slovenskom zakonodavstvu i na koji bi se način mogao provesti?

Bez podataka nije moguće planirati

Iz Ureda za narodnosti, koji kao vršitelj dužnosti ravnatelja vodi Gregor Perič, prije deset godina zastupnik Stranke modernog centra, a danas član SDS-a, pisano su objasnili da su istraživačku temu predložili "jer u Sloveniji nedostaju suvremeni, pouzdani i usporedivi podaci o broju i položaju pripadnika romske zajednice. Nedostatak odgovarajućih podataka otežava planiranje mjera za poboljšanje njihova položaja i praćenje njihove učinkovitosti".

Dodali su da će kvalitetniji podaci poslužiti kao temelj "za oblikovanje javnih politika, osobito u područjima odgoja i obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, stambenih uvjeta i socijalnog uključivanja".

Ti su podaci važni i za praćenje provedbe Nacionalnog programa mjera Vlade Republike Slovenije za Rome za razdoblje od 2021. do 2030., naveli su.

Objasnili su i da su se za pilot-projekt odlučili jer najprije žele istražiti i testirati kako je moguće podatke o romskoj populaciji prikupljati na metodološki pouzdan, pravno dopušten i Romima prihvatljiv način.

Tilen Štajnpihler Božič, izvanredni profesor na Katedri za teoriju i sociologiju prava Pravnog fakulteta u Ljubljani, za N1 Slovenija je objasnio da prikupljanje informacija o nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti samo po sebi nije diskriminatorno ako se poštuju određene zaštitne mjere.

"Sudjelovanje u takvom prikupljanju podataka za osobe o kojima se podaci prikupljaju u pravilu mora biti dobrovoljno, mora se temeljiti na njihovu vlastitom izjašnjavanju o pripadnosti određenoj skupini, a podaci se smiju prikupljati samo u zbirnom obliku, tako da se iz njih ne može izravno ili neizravno identificirati konkretna osoba. Prije svega, za legitimnost prikupljanja takvih podataka ključna je svrha, koja mora biti povezana s nastojanjima da se spriječi diskriminacija, promiče ravnopravnost i poboljša položaj ranjivih skupina, kao što je romska zajednica."

Pritom podsjeća na mišljenje Europske komisije protiv rasizma i netolerancije pri Vijeću Europe (ECRI), koja je prošle godine Sloveniji preporučila prikupljanje takozvanih podataka o ravnopravnosti, razvrstanih prema nacionalnosti, rasi ili etničkom podrijetlu, upravo radi učinkovitijeg sprječavanja diskriminacije i osiguravanja ravnopravnosti, uz jasno definirane uvjete.

Zaštitne mjere, zakonska osnova i nepoznanice

Prema mišljenju Štajnpihlera Božiča, iz samog natječaja, "koji je široko i mjestimice nespretno formuliran", nije moguće zaključiti hoće li istraživači tijekom provedbe projekta i prikupljanja podataka moći poštovati sve navedene zaštitne mjere i kako će ih uopće osigurati, osobito ako je jedan od ciljeva i priprema pravne osnove za ponavljanje popisa.

"Pri provedbi pilot-projekta treba biti vrlo oprezan kako ne bi došlo do diskriminacije, stoga bi bilo razumnije da su u natječaju istraživačke zadatke jasnije definirali, uzimajući u obzir ne samo ono što je pravno dopušteno sa stajališta zaštite osobnih podataka nego i sa stajališta zaštite od diskriminacije. Ovdje ne smije biti nikakve zlouporabe podataka", upozorava profesor prava.

Iz Ureda pučkog pravobranitelja priopćili su da pravobraniteljica Simona Bavdek Drenik upozorava kako je za prikupljanje podataka o etničkoj pripadnosti nužna odgovarajuća pravna osnova, "koja, s obzirom na opseg prikupljanja podataka u okviru spomenutog natječaja, ne postoji odnosno nije joj poznata, a u samom natječaju nije ni izričito navedena".

Pritom podsjeća da Zakon o zaštiti osobnih podataka (ZVOP-2) izričito propisuje da se obrada podataka o etničkoj pripadnosti smije odrediti samo zakonom i to iznimno.

"Legitimnost ciljeva istraživanja ne može zamijeniti odgovarajuću pravnu osnovu i druga propisana jamstva."

I pravobraniteljica smatra da bi konkretnu pravnu osnovu trebalo donijeti prije stvarnog početka prikupljanja osobnih podataka o etničkoj pripadnosti.

Podsjeća i da Ured pučkog pravobranitelja već godinama poziva ministarstva na pripremu odgovarajućih pravnih osnova za prikupljanje razvrstanih podataka, ali da to, uz iznimku zakona o školstvu koji slijedi takav pristup, još uvijek nije učinjeno.

Da samo na temelju natječaja nije moguće unaprijed procijeniti hoće li i na koji način istraživački projekt biti proveden te hoće li prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka biti zakoniti, upozorila je i informacijska povjerenica Jelena Virant Burnik.

Naime, "nije moguće razabrati koje su pravne osnove predviđene za obradu, u kojim će se slučajevima prikupljati anonimni, a u kojima osobni podaci te kako će se prikupljanje provoditi", napisala je.

Podsjetila je da se obrada osobnih podataka o nacionalnoj i etničkoj pripadnosti u javnom sektoru smije propisati samo iznimno.

"Natječaj je sporan već u samom polazištu"

Javnim pismom protiv "popisivanja populacija: Od Roma do zlorabitelja socijalnih naknada" oglasili su se predstavnici Pedagoškog fakulteta u Ljubljani i Pedagoškog instituta te osam pojedinaca, među kojima su Oto Luthar i Jovita Pristovšek iz ZRC-a SAZU, Aleš Završnik, Matjaž Jager i Renata Salecl iz Instituta za kriminologiju, Vesna Leskošek s Fakulteta za socijalni rad te Jožek Horvat Muc, ravnatelj Instituta za romološke studije i predsjednik Saveza Roma Slovenije.

Naveli su da je natječaj sporan već u samom polazištu zato što su "Romi ponovno izričito i u znanstvenom novogovoru postali 'populacija', oni 'drugi', 'ne-naši'".

Upozoravaju da su kvantitativni podaci važni kada se želi ukazati na neki problem, "ali činjenica je da ponekad kvantitativni podaci zapravo skrivaju i zamagljuju problem".

Podsjetili su da bi, među ostalim i zbog iskustava iz razdoblja nacizma s popisivanjem Roma, trebalo biti iznimno oprezan, u potpunosti izbjeći takav popis ili umjesto "nevinog prebrojavanja naglasiti problem koji želimo istražiti, razumjeti i protiv kojeg želimo djelovati".

Nakon referenduma i istraživanje o učincima sankcija

Potpisnici pisma upozorili su i na još jednu istraživačku temu obuhvaćenu natječajem, pod nazivom "Analiza rizika i zlouporaba socijalnih naknada te učinkovitosti sankcija", čiji je naručitelj Ministarstvo demografije, obitelji i socijalnih pitanja, na čelu s Matejom Ribič.

Ta se tema može tumačiti kao nastavak nedavnog savjetodavnog referenduma na kojem se većina izjasnila da socijalnu pomoć treba uvjetovati obavljanjem društveno korisnog rada.

Svrha istraživanja, među ostalim, jest identificirati skupine s najvećim potencijalnim rizikom od zlouporabe socijalnih naknada, oblikovati model odgovornog korisnika te proučiti učinke smanjenja ili ukidanja socijalnih naknada kao sankcije.

Potpisnici javnog pisma smatraju da tako postavljeni istraživački ciljevi već u samom početku usmjeravaju istraživanje prema označavanju pojedinih skupina korisnika kao potencijalno problematičnih te potiču moraliziranje o njihovom pravu na zakonom propisana davanja.

"Umjesto etičkog i osjetljivog istraživanja životnih okolnosti, potreba i načina uklanjanja strukturnih nejednakosti i siromaštva, takvo postavljanje problema vodi prema isključivanju i stigmatizaciji", stoji u pismu kojeg zaključuju riječima:

"Kada birokratsko popisivanje postane odgovor na brojne složene društvene probleme, kada se to zaogrće znanstvenošću i kada, odnosno ako, postoje istraživači koji će se na takav poziv i odazvati, kao da je doista riječ o neutralnom primijenjenom društvenom istraživanju, tada smo već prešli nevidljivu granicu koja nas dijeli od barbarstva."