CNN-ova analiza: Ovo su greške na kojima Trump mora učiti ako želi mir na Bliskom istoku

No, on često tretira vlastite najave kao povijesne prekretnice. Ima samo jednu taktiku za postizanje mira - izraziti krajnji optimizam u nadi da će time potaknuti zaraćene strane na dogovor.

Ipak, humanitarna situacija u Gazi je toliko strašna, a sudbina preostalih talaca koje Hamas drži nakon terorističkih napada 7. listopada 2023. toliko teška, da se svaka nada za kraj ljudske patnje prihvaća s olakšanjem.

Trumpov novi plan doista izgleda kao najsadržajniji, najozbiljniji i najšire podržan pokušaj njegove administracije da okonča rat u Gazi. Ako bi se u potpunosti proveo, mogao bi Palestincima u Pojasu Gaze otvoriti mogućnost za bolju budućnost i stvoriti prostor za proces posredovanja u izraelsko-palestinskom sukobu.

Plan je svakako realističniji od Trumpove ranije vizije rivijere Bliskog istoka, podignute iz ruševina izraelskih napada. Njegov postupni pristup, koji bi trajao mjesecima, priznaje da se ovako žestok sukob ne može riješiti plitkim poslovnim nagodbama po kojima je Trump bio poznat kao nekadašnji nekretninski magnat, navodi CNN u analizi.

Ipak, Trump je uspio postići napredak time što je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua doveo do javne potpore planu, u kojem se jasno vide tragovi nedavnih sastanaka s vodećim arapskim i muslimanskim čelnicima.

Ali Bliski istok nikad nije oskudijevao mirovnim planovima. Bilo ih je na desetke - američkih, europskih, saudijskih i drugih arapskih inicijativa. Većina nikada nije ni blizu provedena, jer povijesne traume i politički interesi s obje strane uvijek prevladaju.

Zbog toga Trumpove riječi da smo barem vrlo, vrlo blizu rješenja stvari koje traju stotinama i tisućama godina treba dočekati s opreznim optimizmom.

Čak i ako bi Hamas pristao, samo bi koreografija razmjene talaca u predviđenom roku od 72 sata bila golemi izazov. A na poprištu borbi u Gazi svaki incident mogao bi poslužiti kao izgovor jednoj ili drugoj strani da odbaci Trumpov plan.

Slične opaske pratile su i njegovu drugu veliku mirovnu inicijativu, onu za Ukrajinu, koja je, unatoč bombastičnim najavama i medijskim spektaklima, propala usred sve gorih sukoba.

Trump voli velike trenutke i nestrpljiv je prema mukotrpnoj diplomaciji. Ali oba primjera pokazuju da Bijela kuća često pogrešno procjenjuje emocije, povijesne okolnosti i političke sile koje oblikuju sukobe i otežavaju kompromise.

Što uključuje novi plan?

Trenutačni prekid vatre, razmjenu talaca koje Hamas drži za Palestince u izraelskim zatvorima, postupno povlačenje izraelskih snaga, razoružanje Hamasa, demilitarizaciju Gaze te prijelaznu upravu pod vodstvom međunarodnog tijela.

Najveći rizik jest da bi sve moglo propasti gotovo odmah ako Hamas ne pristane osloboditi sve izraelske taoce, žive i mrtve, unutar 72 sata od Netanyahuova pristanka.

Ciničari tvrde da Netanyahu možda upravo računa na to da Hamas odbije, kako bi imao slobodne ruke da, uz Trumpovo odobrenje, dovrši posao u Gazi.

Netanyahu je u Washington stigao ovisniji o Trumpu i SAD-u nego ikad prije, dok se Izrael suočava s rastućom izolacijom. Države koje su nakon napada 7. listopada pružile podršku i suosjećanje, najvećem masovnom napadu na Židove nakon Holokausta, udaljile su se zbog smrti desetaka tisuća civila u izraelskoj operaciji protiv Hamasa.

Ovih je dana bilo znakova da Trump pojačava pritisak na izraelskog premijera. Iako je Netanyahua opisao kao ratnika, dodao je da Izraelci žele natrag mir i normalizaciju.

Trump je Netanyahua povezao i s premijerom Katara, šeikom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al-Thanijem. Netanyahu se tada ispričao zbog smrti katarskog vojnika u izraelskom napadu na Hamasove pregovarače u Dohi i zbog narušavanja katarskog suvereniteta.

To je bio rijedak znak da je Trump spreman koristiti svoj utjecaj na izraelskog čelnika.

Netanyahu i politička računica

Izraelski lider u Bijeloj kući podržao je plan, tvrdeći da ispunjava ratne ciljeve Izraela jer predviđa povratak svih talaca, uništenje Hamasovih vojnih kapaciteta i kraj njegove političke vlasti.

No, njegova politička povijest, vještina da prilagodi američke zahtjeve vlastitim ciljevima i dugogodišnji prkos američkim predsjednicima znače da će ga svijet suditi po djelima, a ne riječima.

U Izraelu ga čeka test - hoće li se doista suprotstaviti ekstremnim članovima svoje koalicije koji žele potpuno uništenje Hamasa, protjerivanje Palestinaca iz Gaze i aneksiju Zapadne obale? Bi li bio spreman riskirati pad vlade i izbore na temelju Trumpove vizije?

Jednako je moguće da je Netanyahu plan prihvatio znajući da Hamas gotovo sigurno neće, čime bi imao opravdanje za nastavak rata. Čak i ako Hamas pristane, mogao bi ga minirati iznutra kako bi zaobišao prekid vatre.

Mnogi američki analitičari smatraju da Netanyahu, suočen s osobnim pravnim problemima i mogućim istragama o napadima 7. listopada, vidi produljenje rata kao politički spas.

"Ako Hamas ne pristane, Bibi, znaš da imaš našu punu podršku da učiniš što moraš", poručio mu je Trump.

Hamas pred teškim izborima

No i Hamas je sve izoliraniji. Trump je s ponosom nabrajao arapske i muslimanske čelnike koji su podržali njegov plan.

"Oni su jedini koji su ostali. Svi ostali su prihvatili", izjavio je o Hamasu.

Ipak, optimizam možda nije opravdan. Član političkog biroa Hamasa Ghazi Hamad izjavio je za CNN da nema naznaka da će skupina osloboditi svih 48 preostalih talaca ili popustiti u zahtjevima poput izraelskog zahtjeva za razoružanjem.

Mustafa Barghouti iz Palestinske nacionalne inicijative upozorio je da je plan pun mina koje mogu spriječiti njegovu provedbu.

"Što će Izrael učiniti nakon što dobije svoje taoce? Hoće li Netanyahu ponovno pokrenuti rat? Koje su garancije da to neće učiniti?"

Plan također ima manjak palestinskog doprinosa. Ideja da bi Trump kao čelnik međunarodnog Odbora za mir imao de facto vlast nad Gazom vjerojatno će naići na odbijanje.

Kao dodatak, spominje se uključivanje bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira u odbor. No njegova povezanost s podrškom američkoj invaziji na Irak nosi negativne povijesne konotacije u regiji.

"Bili smo već pod britanskom kolonizacijom, cijelo stoljeće se borimo da se oslobodimo i kolonizacije i izraelske okupacije", kazao je Barghouti.