Dramatično upozorenje: "Život u Europi neće biti lagodan ni ove ni sljedeće godine"

Govoreći za Al Jazeeru na marginama međunarodne konferencije u Berlinu u srijedu, Fatih Birol rekao je da poremećaji u opskrbi energentima u Hormuškom tjesnacu pogađaju sve dijelove svijeta, ali da je Europa posebno ranjiva te da će se u nadolazećim mjesecima vjerojatno suočiti s rastom cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG), čak i ako se mir u Perzijskom zaljevu uspostavi već danas.

"Najbolji dan za prekid vatre bio bi jučer", izjavio je energetski ekonomist, čija agencija savjetuje bogate države članice i koordinira odgovore na izvanredne situacije.

"U normalnim okolnostima europske zemlje prije zime raspolažu velikim zalihama plina, ali zalihe s kojima ulazimo u ovu zimu znatno su niže od povijesnih prosjeka", rekao je, dodajući da se Europa za plin natječe s azijskim zemljama, koje još više ovise o Bliskom istoku.

"Mislim da bismo, ako zima bude oštra, mogli svjedočiti višim cijenama prirodnog plina u Europi", rekao je Birol, dodajući da sve izraženija politička dimenzija energetike dodatno povećava neizvjesnost.

Europa se oslanja na uvozni plin

"Život u Europi neće biti lak ni ove ni sljedeće godine."

Europske zemlje već se dugo oslanjaju na uvozni plin za proizvodnju električne energije potrebne industriji i grijanje domova tijekom hladnih zimskih mjeseci. Prije početka rata gotovo desetina ukapljenog prirodnog plina namijenjenog Europi prolazila je Hormuškim tjesnacem. Međutim, iranski napadi na brodove doveli su do naglog pada uvoza.

S dolaskom zimskih hladnoća europska skladišta prirodnog plina popunjena su samo 72 posto, u usporedbi s uobičajenih 90 posto. Prema procjenama analitičara, taj manjak odgovara količini energije potrebnoj za opskrbu između 10 i 12 milijuna kućanstava.

Prema medijskim izvješćima, ministri energetike Europske unije sada razmatraju trebaju li pozvati kućanstva i poduzeća na ograničavanje potrošnje.

Birol je rekao da već dugo razmišlja o opasnostima oslanjanja na Hormuški tjesnac. Štoviše, naveo je da je kandidatima za posao u njegovoj agenciji često postavljao isto pitanje: Što biste učinili kada bi se Hormuški tjesnac danas zatvorio?

Posljedice stoga nisu osobito iznenađenje. Dodao je da je eskalacija sukoba u području alternativnog pomorskog prolaza, tjesnaca Bab al-Mandab, samo dodatno pogoršala situaciju.

"O čemu razmišljaju svjetski čelnici?", upitao je Birol, rođen u Turskoj, svojim uobičajeno odmjerenim tonom.

"Zaista sam razočaran što vlade nisu poduzele potrebne mjere. Sada svi žure i poduzimaju mjere. Bliskoistočne zemlje grade nove naftovode i plinovode te proširuju postojeće kako bi zaobišle Hormuški tjesnac. Međutim, smatram da je sve to trebalo učiniti mnogo ranije."

Kriva je povijesna prevelika ovisnost Europe

Europska unija, čije rafinerije zbog zastarjelosti posljednjih godina prerađuju manje sirove nafte, suočava se i s nestašicom uvoznih rafiniranih naftnih derivata, poput dizela koji pokreće cestovni teretni prijevoz te poljoprivredni i industrijski sektor Unije.

Birol je rekao da su i ukrajinski napadi na ruske rafinerije jedan od uzroka nadolazeće nestašice dizela. Prema njegovim riječima, obustavljena je otprilike trećina isporuka iz Rusije.

Kada su se zemlje skupine G7 u ožujku dogovorile da će iz strateških rezervi na tržište plasirati 400 milijuna barela sirove nafte i dizela, upravo je Birol koordinirao dopremu tih interventnih zaliha na svjetska tržišta.

Bio je to treći put da je morao nadzirati oslobađanje strateških rezervi energenata od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Energetski ekonomist rekao je da je njegova agencija godinama upozoravala kako je Europska unija previše ovisna o ruskim energentima te da je prerano odustala od nuklearne energije, koja je državama omogućavala veću energetsku samostalnost.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu njegova su se upozorenja obistinila kada je Moskva smanjila isporuke plina kao odgovor na sankcije.

Europska unija planira trajno prestati uvoziti ruski plin, no usred krize u Perzijskom zaljevu neke su članice, poput Francuske, ponovno povećale narudžbe.