Iran očima Darka Polšeka: Susret s civilizacijom koja prkosi izolaciji i stoljećima

Od zagrebačke okolice do perzijskih dvoraca

Zanimanje za Iran kod Polšeka nije se pojavilo slučajno. Prvi poticaji došli su s putovanja u Tbilisi, gdje ga je oduševila iranska četvrt, te iz Armenije, čija je komunikacija sa svijetom snažno vezana upravo uz iransku granicu. Ipak, najzanimljivija poveznica je ona lokalna: iranska zbirka baruna Ottenfelsa koja se nekada čuvala u dvorcu Bežanec pokraj Pregrade. Među tim blagom ističe se tzv. "zagrebačka“ Firdusijeva Šahnama, dragocjeni rukopis koji se danas čuva u Državnom arhivu, a čije je stranice svojevremeno snimio sin slavnog Toše Dabca.

Zemlja znanosti i snažnih žena

Iran se često u medijima promatra isključivo kroz prizmu politike, no Polšek podsjeća da je riječ o civilizaciji koja kontinuira tisućljećima i koja se po svojoj dugovječnosti može mjeriti samo s Kinom. Taj se kontinuitet očituje u svemu:  

• Znanstvena tradicija: Od Avicene i njegovog „Kanona medicine“ do Al-Birunija koji je postavljao temelje astronomije i antropologije.  
• Matematički genij: Omer Hajjam nije bio samo pjesnik, već i ključna figura u razvoju algebre.  
• Žene u znanosti: Iako zapadni mediji često imaju drugačiju sliku, čak 70% iranskih liječnika su žene. Marjam Mirzakani, Iranka, bila je prva žena u povijesti koja je dobila prestižnu Fieldsovu medalju, tzv. „matematičkog Nobela“.  
• Akademska postignuća: Iran bilježi „zapadnjački“ omjer u obrazovanju – danas više žena nego muškaraca posjeduje sveučilišnu diplomu.  

Život pod teretom sankcija: Rial protiv dolara

Realnost života u Iranu danas je neodvojiva od zapadnjačkih sankcija koje traju od 1995. godine. Zemlja je odsječena od međunarodnog bankarskog sustava; nema SWIFT-a ni IBAN-a.  

Ekonomske posljedice su dramatične: dok je 1995. godine dolar vrijedio 1700 riala, danas se za jedan dolar može dobiti čak 1,4 milijuna riala. Unatoč takvom inflacijskom pritisku, država i dalje uspijeva financirati obrazovanje i održavati društveni sustav funkcionalnim.  

Između putnih upozorenja i srdačnih domaćina

Zapadne diplomacije, uključujući SAD, Njemačku i Britaniju, preporučuju svojim građanima da ne putuju u Iran zbog nepoštivanja ljudskih prava i sigurnosnih rizika, što je praktički zaustavilo razvoj organiziranog turizma.  

Međutim, Polšek ističe nevjerojatan kontrast između službenih upozorenja i stvarnosti na terenu:

“Ljudi su nevjerojatno srdačni prema turistima. Često su nam prilazili roditelji s djecom koja uče engleski jezik, moleći nas da s njima malo popričamo kako bi provjerili koliko su napredovala u poduci koju im plaćaju“.

Kulturna baština koja je zadužila svijet

Od perzijskih vrtova i složenog sustava navodnjavanja (kanaata) do remek-djela kinematografije poput onih oskarovca Asghara Farhadija, Iran ostaje globalni kulturni teškaš. Čak je i kultna zbirka „1001 noć“ te lik Šeherezade iranskog podrijetla.  
Razgovor je zaključio stihovima velikog pjesnika Hafiza, čiji je „Divan“ inspirirao i samog Goethea:

"Jednom će iz mog groba izrasti bezbrojni crveni tulipani i gorjet će rumenim plamenom... sjeti se koliki je silan žar ljubavi gorio nekoć u živom čovjeku, kad mrtav toliko plamti“.