odgovor Silicijskoj dolini
Ovo je futuristički kineski "grad čuda": Hranu dostavljaju dronovi, ljude voze robotaksiji

Vodeća kineska tehnološka metropola ima više milijardera nego bilo koji drugi grad na svijetu, osim New Yorka. A ovoga će je tjedna posjetiti najpoznatiji njujorški milijarder na svijetu.
Donald Trump postat će prvi aktualni američki predsjednik koji će sletjeti u Shenzhen kada stigne na summit APEC-a, na kojem će kineski čelnik Xi Jinping predstaviti grad koji u malome utjelovljuje suvremenu kinesku priču: strateško planiranje na najvišoj razini, vrtoglav tehnološki napredak i brzo stvaranje bogatstva.
Ondje će, nadomak Hong Konga, Trump pronaći kineski odgovor na Silicijsku dolinu – futuristički grad u kojem žive i rade tehnološki poduzetnici, dronovi dostavljaju hranu, a nalazi se i najbrže superračunalo na svijetu, piše CNN.
Upravo su u tom gradu nastale mnoge tehnološke inovacije zbog kojih su se Trump i Xi našli na suprotstavljenim stranama u borbi za pristup sirovinama, naprednim čipovima i unosnim tržištima. Krhko trgovinsko primirje između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava istječe u siječnju.
Shenzhen također ubrzano postaje jedno od najpopularnijih kineskih odredišta među stranim turistima. Razgovarate li s bilo kojim od njegovih 18 milijuna stanovnika, ponosno će vam reći da je Shenzhen „grad čuda”.
Izgrađen na području nekadašnjih močvara obraslih mangrovama u samo četiri desetljeća, ovaj blistavi grad ima više nebodera od New Yorka i otprilike tri puta više od Chicaga, prema podacima Vijeća za vertikalni urbanizam.
Jedan od tih golemih nebodera podsjeća na vrh izdanka bambusa, dok drugi izgleda poput presavijenog metalnog lima. U gradu se nalazi i peta najviša zgrada na svijetu, financijski centar Ping An.
Šetajući njegovim ulicama, stječete dojam da je sve potpuno novo. Električni taksiji bez vozača gotovo nečujno klize prometnicama, dok dronovi lete iznad grada dostavljajući tople obroke i ledenu kavu.
S drveća uz ceste vise kugle nalik kristalima koje prikupljaju sunčevu energiju i noću osvjetljavaju ulice.
Zanimljivi su i nazivi gradskih ulica i javnih prostora: Park talenata, Ulica poduzetništva, Vrt znanja, kao i brojne ulice nazvane po poznatim kineskim znanstvenicima.
U mnogobrojnim elegantno uređenim kafićima mladi ljudi – prosječna dob stanovnika grada iznosi samo 32 godine – ozbiljno raspravljaju o načinima dodatne zarade, dok dotjerani roditelji srednjih godina razgovaraju o tome kamo bi trebali poslati djecu na školovanje u inozemstvo.
Od nerazvijenog područja do megagrada
Prije pedeset godina, otprilike u vrijeme kada je mladi, ambiciozni Trump sklapao svoj prvi posao s nekretninama na Manhattanu, ovaj grad nije ni postojao. Na njegovu se mjestu nalazilo gospodarski zaostalo područje okruženo poljoprivrednim zemljištem, gdje su obitelji jedva uspijevale osigurati dovoljno hrane.
U sjeni tog siromašnog područja, s druge strane vode, nalazio se mnogo bogatiji Hong Kong, tadašnja britanska kolonija. Prema dokumentarcu o Shenzhenu koji je 2019. objavila kineska državna televizija CCTV, poljoprivrednik koji bi držao više od tri patke bio bi osuđen zbog „kretanja kapitalističkim putem”.
Tadašnji vrhovni kineski čelnik Deng Xiaoping očajnički je nastojao liberalizirati gospodarstvo svoje izolirane i osiromašene zemlje.

Upravo je Xijev otac, Xi Zhongxun, tadašnji čelnik pokrajine Guangdong, kojoj pripada i Shenzhen, predložio Dengu da nekoliko gradova na južnoj kineskoj obali iskoristi za eksperimentiranje s tržišnim gospodarstvom kako bi privukao strani kapital.
Shenzhen je odabran zbog blizine Hong Konga, od kojeg se, kako su se kineske vlasti nadale, moglo učiti o suvremenim poslovnim praksama. Vlada je ponudila financijske poticaje kako bi privukla najtalentiranije ljude u grad.
Među njima su bili baka i djed Chen Daiyao, koji su u Shenzhen stigli 1983. godine.
„Tada su mislili da je Shenzhen prilično zapušten”, ispričala je za CNN ova 33-godišnja docentica.
No nisu bili jedini koji su se odazvali pozivu da se pridruže tom eksperimentalnom središtu tržišnog gospodarstva.
Četiri godine poslije bivši inženjer Narodnooslobodilačke vojske Ren Zhengfei osnovao je vlastitu tvrtku u Shenzhenu, iskoristivši novi zakon koji je istraživačima prvi put omogućio osnivanje privatnih poduzeća.
Desetljeće poslije Wang Chuanfu napustio je posao u tvornici baterija kako bi ostvario isti san. Tvrtke koje su osnovali u Shenzhenu danas su među najpoznatijima na svijetu.
Renov Huawei jedan je od najvećih svjetskih tehnoloških konglomerata, dok je BYD, tvrtka koju je osnovao Wang, prošle godine prestigao Teslu Elona Muska i postao najveći svjetski prodavač električnih vozila.
„U to je vrijeme Shenzhen nudio vjerojatno najbolje okruženje u Kini za inovacije i poduzetništvo”, rekao je Wang za CCTV 2019. godine.
Obje će tvrtke biti predstavljene na summitu Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), na kojem će službena vozila biti napredni modeli BYD-a, čije se tehnologije u znatnoj mjeri oslanjaju na Huawei.
U gradu se nalaze i sjedišta nekoliko drugih poslovnih divova koji predvode brzu transformaciju Kine, uključujući tehnološkog diva Tencent, poznatog po društvenim mrežama, te DJI, najvećeg svjetskog proizvođača dronova.
Chen se još kao dijete mogla uvjeriti u brzinu razvoja svojega rodnog grada.
„Dok sam krenula u osnovnu školu, grad se već urbanizirao nevjerojatnom brzinom.”
Godine 1990. Shenzhen je postao prvi grad u Kini koji je dobio restoran McDonald'sa. Dolazak prepoznatljivih zlatnih lukova američkog lanca brze hrane smatran je važnom prekretnicom u kineskom otvaranju prema svijetu.
U pozivnicama za summit APEC-a, poslanima prošle godine, istaknut je izvanredan razvojni put grada.
„Shenzhen se tijekom proteklih nekoliko desetljeća preobrazio iz zaostalog malog ribarskog sela u modernu međunarodnu metropolu”, navedeno je u pozivnicama.
Taj je uspjeh pritom opisan riječju koja se neprestano ponavlja kada je riječ o Shenzhenu – „čudo”.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare