Nevjerojatan uspon NR Kine u znanosti: Kako će to promijeniti svijet

Kineski predsjednik Xi Jinping snažno ulaže u znanost. Na sastanku na visokoj razini održanom u travnju u Šangaju pozvao je regionalne vlasti, sveučilišta i istraživačke institute da ojačaju temeljna znanstvena istraživanja u zemlji, piše Nature.com.

„Moramo iskoristiti prilike, odgovoriti na izazove i temeljna istraživanja postaviti visoko na popis prioriteta“, poručio je.

Xijeva uputa dio je opsežne i dugotrajne kineske kampanje za jačanje znanstvenih i tehnoloških kapaciteta. Samo mjesec dana ranije kinesko je vodstvo istaknulo važnost znanosti u najnovijem petogodišnjem planu razvoja zemlje.

Taj strateški dokument predviđa znatna ulaganja u temeljna istraživanja i inovacije te ubrzavanje razvoja naprednih tehnologija, poput umjetne inteligencije, kvantnih tehnologija i kontrolirane nuklearne fuzije, do kraja ovog desetljeća.

Jačanje temeljnih istraživanja najnoviji je kineski pokušaj povećanja znanstvene i tehnološke moći, u sklopu nastojanja koja su započela prije gotovo 50 godina, a znatno su se ubrzala nakon 2000. godine.

Kada se 1978. otvorila svijetu, Kina gotovo da nije bila prisutna na globalnoj znanstvenoj sceni. Prema citatnoj bazi podataka Scopus izdavačke kuće Elsevier, istraživači u Kini objavili su manje od 120 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, odnosno samo 0,02 posto ukupnog svjetskog broja.

No manje od 50 godina poslije Kina je postala globalna znanstvena velesila i nalazi se na putu da preuzme vodeću ulogu u svijetu u istraživanju i razvoju (R&D). Danas je među državama koje najviše ulažu u istraživanje i razvoj, predvodi svijet po broju patentnih prijava i dominira istraživanjima desetaka ključnih tehnologija, poput nuklearne energije i sintetske biologije.

Njezina sveučilišta i istraživački instituti konkuriraju tradicionalnim akademskim velesilama na Zapadu, a prvi su put zauzeli vodeće mjesto na ljestvici Nature Index. Osim statistike i ljestvica, kineska znanstvena postignuća privlače pozornost cijelog svijeta, od razvoja revolucionarnih modela umjetne inteligencije do prvog uspješnog prikupljanja uzoraka stijena s udaljene strane Mjeseca.

A njezin meteorski uspon u znanosti mogao bi se dodatno ubrzati u nadolazećim godinama. Trenutačni je cilj Kine povećavati ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj, uključujući javni i privatni sektor, za najmanje sedam posto godišnje do 2030. godine. Očekuje se da će to značiti dodatna ulaganja od više milijardi dolara svake godine.

To je u suprotnosti s predviđanjima za Sjedinjene Američke Države, gdje administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji smanjiti financiranje znanosti i, prema mišljenju kritičara, već je oslabila istraživačke kapacitete zemlje.

„Kina ima potencijal iz temelja promijeniti globalni krajolik znanstvene proizvodnje, tehnološkog natjecanja i geopolitičkog težišta“, kaže Yanbo Wang, istraživač znanstvenih politika sa Sveučilišta u Hong Kongu.

„Ako je za Zapad natjecanje s Japanom 1980-ih bilo poput preživljavanja oluje, onda će Kina u godinama koje dolaze donijeti tsunami.“

No prije nego što se to dogodi, Kina će se morati suočiti s određenim sustavnim problemima u svojem istraživačkom sustavu. Kritičari tvrde da je pristup usmjeren na što brže rezultate doveo do raširenog problema kršenja znanstvene čestitosti, s kojim se vlada pokušava obračunati već više od desetljeća.

Dva smrtna slučaja tijekom kliničkih ispitivanja prošle godine otvorila su i pitanja o regulaciji i etici u najsuvremenijim biomedicinskim istraživanjima. Napredak znanosti i tehnologije mogli bi usporiti i drugi čimbenici, poput mogućeg usporavanja gospodarstva i geopolitičkih napetosti.

Rast ulaganja u istraživanje i razvoj

Tijekom protekla tri desetljeća kinesko je vodstvo postavilo znanost i obrazovanje u središte nastojanja da poveća blagostanje zemlje.

Ukupna kineska izdvajanja za istraživanje i razvoj u tom su razdoblju porasla približno stotinu puta. Tijekom posljednjih deset godina rasla su u prosjeku više od deset posto godišnje, prema statistikama koje je objavila kineska vlada. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), rast kineskih ulaganja daleko nadmašuje povećanja izdvajanja u drugim državama.

Kina je 2024. prestigla Sjedinjene Američke Države, koje se od završetka Drugog svjetskog rata smatraju svjetskim predvodnikom u znanstvenim otkrićima i tehnološkim inovacijama, te postala država s najvećim ukupnim domaćim izdacima za istraživanje i razvoj (GERD).

Ta mjera obuhvaća sva izdvajanja javnog i privatnog sektora. OECD je vrijednosti ukupnih izdataka dviju država prilagodio prema paritetu kupovne moći (PPP), uzimajući u obzir činjenicu da su roba i usluge u Kini jeftinije nego u SAD-u.

Međutim, istraživači iz Kine upozoravaju da ne treba prebrzo zaključiti kako je Kina sada najveći svjetski ulagač u istraživanje i razvoj jer je usporedba izdataka dviju država složena.

Kada se iznosi preračunavaju prema deviznim tečajevima, što je drugi način usporedbe, kineska ulaganja u istraživanje i razvoj 2024. iznosila su približno polovicu američkih, dok su 2004. bila na razini od samo osam posto američkih ulaganja, prema podacima OECD-a.

Novac je važan

Kina je prestigla Sjedinjene Američke Države i postala najveći svjetski ulagač u istraživanje i razvoj kada se njezini izdaci prilagode prema paritetu kupovne moći (PPP), metodi preračunavanja koja nastoji izjednačiti troškove. Međutim, kada se izdaci uspoređuju prema deviznim tečajevima, kineska ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje su manja od američkih.

Jedna od najvećih kineskih prednosti u znanstvenom razvoju jest sposobnost provedbe dugoročnih planova i njihova dosljednog ostvarivanja, kaže Zhang Lin, istraživačica znanstvenih politika sa Sveučilišta Wuhan u Kini.

„Kineski centralizirani sustav omogućuje učinkovitije usmjeravanje resursa prema dugoročnim znanstvenim ciljevima“, kaže Zhang.

Prema njezinim riječima, kinesko vodstvo može održavati ulaganja tijekom dugih razdoblja u strateški važnim znanstvenim područjima, poput kvantnih komunikacija.

Nasuprot tome, političke promjene u Sjedinjenim Američkim Državama mogu dovesti do preusmjeravanja države s jednog prioriteta na drugi. Za mnoge istraživače nije presudno točno mjesto Kine na ljestvicama, nego snažan uzlazni trend njezina razvoja.

Sve veća kineska ulaganja u istraživanje i razvoj pokazuju da zemlja nastoji prijeći s proizvodnje robe na proizvodnju znanja i razvoj najsuvremenijih tehnologija, kaže Hao Bin, ekonomist sa Sveučilišta Xi'an Jiaotong-Liverpool u kineskom Suzhouu.

„Umjesto da se natječe ponajprije zahvaljujući prednostima niskih troškova rada, Kina se sve više natječe svojim tehnološkim sposobnostima, inovacijskim ekosustavima i kontrolom nad tehnologijama“, kaže Hao.

Prema njegovim riječima, jasan primjer toga jest kineski dugoročni plan razvoja industrije poluvodiča.

Kina je 2014. osnovala investicijski fond uz državnu potporu kako bi podržala tu industriju, s početnim kapitalom od približno 100 milijardi juana, odnosno gotovo 16,3 milijarde američkih dolara prema tadašnjem tečaju.

Fond je, zajedno s koordiniranim industrijskim politikama, omogućio Kini razvoj kapaciteta duž cijelog opskrbnog lanca poluvodiča, od projektiranja čipova do proizvodnje opreme za njihovu izradu, objašnjava Hao.

Otkako su Sjedinjene Američke Države 2022. uvele opsežnu zabranu prodaje naprednih poluvodičkih čipova Kini, kineska je vlada dodatno povećala potporu toj industriji.

Očekuje se da će u trećem krugu financiranja fonda, pokrenutom 2024., poduzećima u industriji poluvodiča biti dodijeljene 344 milijarde juana, odnosno približno 50 milijardi dolara. Druga strateška područja na koja se Kina usredotočila jesu biotehnologija i biomedicina.

Vlada sve veći naglasak stavlja na istraživanje i razvoj izvornih lijekova te translacijsku medicinu, čiji je cilj pretvaranje rezultata temeljnih istraživanja u kliničke metode liječenja.

Jačanje temeljnih istraživanja

Snažna kineska potpora znanosti djelomično je potaknuta nastojanjem da se smanje tehnološke ranjivosti i ovisnost o inozemstvu, kaže Hao.

Globalni događaji tijekom proteklog desetljeća, poput pandemije bolesti COVID-19 i američkih ograničenja izvoza poluvodiča, pokazali su kako oslanjanje na strane tehnologije može postati strateška slabost Kine, objašnjava.

Tijekom pandemije, primjerice, mnogi strani stručnjaci napustili su Kinu, a dio znanstvene opreme nije se mogao uvoziti iz inozemstva.

To je, prema Haovim riječima, utjecalo na primjenu pojedinih tehnologija koje su ovisile o tim stručnjacima i opremi.

„Zato ulaganja u istraživanje i razvoj sve više služe i kao sredstvo ostvarivanja ciljeva nacionalne sigurnosti.“

Jedan od koraka koje Kina poduzima od 2018., kada je Trump tijekom prvog predsjedničkog mandata pokrenuo trgovinski rat protiv Kine, jest jačanje sposobnosti ostvarivanja revolucionarnih i izvornih znanstvenih otkrića.

To se područje općenito smatra slabom karikom kineskog znanstvenog sustava.

Kineski je cilj do 2035. znatno povećati globalni utjecaj svojih temeljnih istraživanja, koja su usmjerena na razvoj znanja, a ne na konkretne primjene, te do sredine ovog stoljeća pretvoriti Kinu u „veliko svjetsko znanstveno središte i predvodnika inovacija“, objavilo je 2018. Državno vijeće Kine, najviše izvršno upravno tijelo zemlje.

No ostvarivanje tog cilja neće biti jednostavno.

Godine 2024. financiranje temeljnih istraživanja činilo je nešto manje od sedam posto ukupnog kineskog proračuna za istraživanje i razvoj, u usporedbi s 14,4 posto u Sjedinjenim Američkim Državama.

Podaci se temelje na izračunima Chrisa Martina, analitičara znanstvenih podataka i predsjednika neprofitne organizacije Explorative Science Foundation iz Christchurcha na Novom Zelandu, koji je koristio podatke OECD-a.

Kina je zaostajala i za dvjema susjednim državama, Japanom, u kojem je udio iznosio 11,6 posto, i Južnom Korejom, s udjelom od 14,7 posto.

Iako je prošle godine taj udio u Kini porastao na rekordnih 7,08 posto, nije dosegnuo cilj od osam posto predviđen prethodnim petogodišnjim planom, koji je završio 2025. godine.

Novi petogodišnji plan ne sadržava konkretan cilj financiranja temeljnih istraživanja.

Međutim, istraživači upozoravaju da bi još veća prepreka mogla biti kineska akademska kultura, koja pojedinim znanstvenicima otežava provođenje dugoročnih projekata vođenih znanstvenom znatiželjom.

Rad kineskih istraživača neprestano se vrednuje prema broju znanstvenih radova koje objavljuju u odabranim utjecajnim časopisima i iznosima državnih potpora koje uspiju osigurati.

„Zato broj znanstvenih radova koji dolaze iz Kine posljednjih godina brzo raste“, kaže Li Jizhen, istraživač inovacijskih politika sa Sveučilišta Tsinghua u Pekingu.

Iako je vlada 2020. pokrenula opsežnu reformu s ciljem poboljšanja sustava akademskog vrednovanja, kineska sveučilišta i dalje u velikoj mjeri koriste broj objavljenih radova kao kriterij pri zapošljavanju i napredovanju osoblja, reklo je nekoliko istraživača za Nature.

Kina je sada na prvom mjestu među državama i teritorijima prema broju radova koje njezini istraživači objavljuju u utjecajnim znanstvenim časopisima, nakon što je 2023. prestigla Sjedinjene Američke Države.

To pokazuju podaci ljestvice Nature Index, koja prati 178 časopisa iz područja prirodnih, primijenjenih, društvenih i zdravstvenih znanosti.