Xi ili Trump: Tko zaista pobjeđuje u kinesko-američkom trgovinskom ratu?

Kineski predsjednik Xi Jinping trebao bi održati razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući tijekom svojeg državnog posjeta – prvog posjeta nekog kineskog čelnika u više od deset godina – dok su dva najveća svjetska gospodarstva u neprekidnom nadmetanju oko trgovine i umjetne inteligencije, piše Al Jazeera.

Očekuje se da će Trump dočekati Xija na pisti u Združenoj bazi Andrews nedaleko od američke prijestolnice Washingtona, što je rijetka gesta uoči važnog trodnevnog posjeta kineskog čelnika.

Nakon povratka na vlast 2025. Trump je znatno povećao carine na kinesku robu, a potom uveo i ograničenja na prodaju čipova za umjetnu inteligenciju Pekingu dok se dvije zemlje natječu za prevlast u utrci za razvoj AI-ja.

Budućnost njihova krhkog trgovinskog primirja bit će među glavnim temama kada se dvojica čelnika sastanu u četvrtak. Američka trgovina s Kinom naglo je pala 2025., za gotovo 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

No kineska trgovina s drugim zemljama snažno je porasla, a Peking je prošle godine zabilježio globalni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara.

Što će se, dakle, naći na dnevnom redu razgovora i tko zapravo pobjeđuje u američko-kineskom trgovinskom ratu?

U kojoj je fazi američko-kineski trgovinski rat?

U izvješću Istraživačke službe američkog Kongresa navodi se da je u srpnju 2026. kineska roba u SAD-u bila opterećena prosječnom carinskom stopom od 36,5 posto, dok je američka roba pri ulasku u Kinu bila oporezovana stopom od 31 posto. Riječ je o prosječnim carinskim stopama, a ne stopama za pojedinačne proizvode.

Stope se znatno razlikuju ovisno o proizvodu. Primjerice, kineski bakar i proizvodi od bakra u lipnju 2026. bili su opterećeni efektivnom carinskom stopom od 73,6 posto, aluminij i proizvodi od aluminija stopom od 65,2 posto, proizvodi od željeza i čelika stopama od približno 50 do 58 posto, a vozila i automobilski dijelovi stopom od 44,4 posto. Ti podaci pokazuju koliko se različitih slojeva carina primjenjuje na pojedine proizvode.

Kina u međuvremenu zadržava dodatnu carinu od 10 posto na američki uvoz, povrh uobičajenih carina i davanja na pojedine proizvode. Primjerice, američka sirova nafta podliježe carini od 20 posto, ukapljeni prirodni plin (LNG) od 25 posto, soja od 13 posto, dok carina na američku govedinu može dosegnuti čak 77 posto.

Nedugo nakon povratka na dužnost u siječnju 2025. Trump je uveo carinu od 10 posto na kinesku robu zbog zabrinutosti povezanih s fentanilom i imigracijom, čime je započeo trgovinski rat koji i dalje traje. Peking je odgovorio carinama na američki ugljen, LNG, sirovu naftu i automobile, kao i dodatnim ograničenjima izvoza pet metala ključnih za obrambenu industriju i čistu energiju.

Do travnja 2025. trgovinski rat dodatno je eskalirao: kineska roba bila je opterećena carinama od 145 posto, dok je Peking na američki uvoz uveo carinu od 125 posto, uz ograničenja izvoza rijetkih zemnih elemenata.

Suparnici su nakon razgovora u Južnoj Koreji postigli carinsko primirje koje bi trebalo isteći 10. studenoga.

Međutim, primirje nije spriječilo Washington i Peking da nastave uvoditi trgovinska ograničenja. Prošlog je mjeseca SAD zabranio uvoz humanoidnih robota proizvedenih u Kini, sankcionirao kineske brodarske kompanije zbog navodnog prijevoza iranskog goriva te uveo ograničenja u drugim sektorima, uključujući prijetnju sankcijama kineskim kompanijama koje se bave umjetnom inteligencijom.

Peking je priopćio da mu nije preostalo „ništa drugo nego poduzeti nužne protumjere“ te predstavio paket mjera kojim su sankcionirane američke kompanije i ograničen izvoz dronova i pripadajuće tehnologije u SAD.

Je li trgovinski rat ograničen samo na carine?

Nije. Carine su samo jedan aspekt šireg gospodarskog i tehnološkog suparništva između SAD-a i Kine.

Trgovinski sukob obuhvaća i sankcije, popise kompanija pod ograničenjima, ograničenja ulaganja i istraživanja, kao i pretvaranje opskrbnih lanaca u instrumente gospodarskog pritiska.

Glavna kineska poluga nalazi se u području kritičnih minerala. Peking je ograničio izvoz rijetkih zemnih elemenata, ključnih za proizvodnju poluvodiča i razvoj umjetne inteligencije. Kina kontrolira gotovo 90 posto svjetskih kapaciteta za njihovu preradu i rafiniranje, zbog čega takva ograničenja imaju posebno velike posljedice za elektroniku, električna vozila i obrambenu opremu.

Glavna poluga Washingtona, s druge strane, jest napredna tehnologija. SAD ograničava kineski pristup naprednim poluvodičima i opremi za proizvodnju čipova, iako je ta politika posljednjih mjeseci postala selektivnija.

Ranije ovoga mjeseca u SAD-u je počelo suđenje Huaweiju, pri čemu se kineskog tehnološkog diva optužuje za krađu tehnologije.

Kako je trgovinski rat utjecao na trgovinu SAD-a i Kine?

Prema najnovijim podacima američkog Ureda za popis stanovništva, bilateralna trgovina SAD-a i Kine pala je za 29 posto – s 584 milijarde dolara 2024. na 415 milijardi dolara 2025. godine.

Je li trgovinski rat naštetio Kini?

Iako je bilateralna trgovina SAD-a i Kine pretrpjela snažan pad, kineski izvoz sve se više preusmjerava prema drugim tržištima, pri čemu je Peking iskoristio Trumpov carinski rat protiv zemalja diljem svijeta.

Ukupan kineski izvoz robe porastao je 2025. za 6,1 posto i dosegnuo približno 3,77 bilijuna dolara, prema podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku.

Kineski izvoz u zemlje ASEAN-a porastao je 2025. za 14 posto, na približno 660 milijardi dolara, čime je ASEAN postao najveće kinesko izvozno tržište. Izvoz u zemlje Europske unije porastao je devet posto, na približno 560 milijardi dolara.

U prvoj polovici ove godine kineski izvoz porastao je 13,4 posto, što je bilo 11. uzastopno tromjesečje rasta, prema službenim statistikama. Primjerice, trgovina između Kine i ASEAN-a u prvih sedam mjeseci dosegnula je 744 milijarde dolara, što je 24,7 posto više nego godinu ranije.

Kina sve više izvozi u azijske, europske, afričke i latinoameričke zemlje dok se pomiče prema proizvodima veće dodane vrijednosti, predvođenima električnim vozilima, baterijama, elektronikom, strojevima i drugom visokotehnološkom robom.

Do kolovoza ove godine Kina je ostvarila trgovinski suficit u robnoj razmjeni od približno 820 milijardi dolara – već se približivši golemom suficitu od oko 1,2 bilijuna dolara ostvarenome tijekom cijele 2025. godine.

Pad američko-kineske trgovine nastavio se i ove godine: trgovinska razmjena dviju zemalja od siječnja do srpnja iznosila je 222 milijarde dolara, što je 14,5 posto manje nego u istom razdoblju 2025. te 31 posto manje nego od siječnja do srpnja 2024.

Pad je ponajprije posljedica smanjenog američkog uvoza iz Kine. Američki uvoz pao je sa 194 milijarde dolara u razdoblju od siječnja do srpnja 2025. na 156 milijardi dolara u istom razdoblju 2026., što je 34,6 posto manje nego u odgovarajućem razdoblju 2024.

Kineski uvoz američkih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, na 65 milijardi dolara, ali je bio oko 20 posto manji nego 2024.

Američki deficit u robnoj razmjeni s Kinom smanjio se s 297 milijardi dolara 2024. na 203 milijarde dolara 2025. Od siječnja do srpnja 2026. iznosio je 91 milijardu dolara, no taj znatan pad deficita posljedica je ponajprije činjenice da SAD uvozi manje kineske robe, a ne da Kini prodaje više američkih proizvoda.