Mađarski specijalci tajno ušli u BiH kako bi evakuirali Dodika?

Misija je najavljena tek nakon što je njihova prisutnost otkrivena u lokalnim medijima. Navodno suverena bosanska državna vlast u Sarajevu nije bila obaviještena da će do 300 pripadnika paravojne policije iz druge države prijeći granicu.

Tajming je bio ključan: Mađari su stigli uoči presudnog, potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. veljače, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, osuđen je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja funkcija zbog separatističkih poteza, piše Guardian.

Dodik, koji vodi entitet od 2006. godine, osuđen je jer je prkosio visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni, funkciji osnovanoj kako bi osigurala provedbu Daytonskog sporazuma koji je okončao rat 1992.–1995. Visoki predstavnik tehnički ima najvišu vlast u zemlji te može nametati i ukidati zakone i smjenjivati dužnosnike.

Ne priznaje nadležnost suda

Reagirajući na presudu, Dodik je svojim pristašama poručio da je presuda "besmislica“ i pozvao ih da "budu veseli“. Potom je izjavio da Bosna i Hercegovina "prestaje postojati“ i, u očitom koraku prema secesiji, izglasao lokalne zakone kojima se zabranjuje prisutnost državnih pravosudnih i sigurnosnih organa na teritoriju Republike Srpske. Dodik je tvrdio da se neće žaliti jer ne priznaje nadležnost suda, ali je priznao da ne može spriječiti svoje odvjetnike da se žale – što su i učinili. Žalbeni postupak očekuje se u narednim mjesecima.

Presuda i Dodikova reakcija predstavljaju trenutak kada je dugogodišnja disfunkcija Bosne prerasla u opasnu krizu koja bi mogla podijeliti Europu. Pokazalo se da će mađarski premijer Viktor Orbán, pod pritiskom, stati uz Vladimira Putina i njegove saveznike poput Dodika, a ne uz Bruxelles. Dodik je, tijekom gotovo dva desetljeća vlasti, često posjećivao Moskvu – i ovaj je tjedan bio ondje po treći put od ožujka.

Autoritarni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, također redovito podržava Dodika u njegovom sukobu sa Sarajevom i zapadnim prijestolnicama. Vučić je posjetio Banju Luku u znak solidarnosti nakon, kako je rekao, "nezakonite, antidemokratske“ presude. Dvojica čelnika ponovno su se sastala u Beogradu u ponedjeljak, dok je Dodik bio na putu za Moskvu.

Podjele u BiH

Presuda i njezine posljedice također su pokazale da, 30 godina nakon sukoba koji je usmrtio više od 100.000 ljudi, temeljne podjele u Bosni i dalje nisu razriješene. Malo tko očekuje povratak rata, ali zemlja ostaje žarište u srcu Europe s potencijalom za sukobe i nasilje.

Rat koji je okončan Daytonskim sporazumima bio je strašan sukob koji je vratio genocid u središte Europe. Sporazumi će se ovoga tjedna obilježiti na sastanku NATO-a u američkom gradu Daytonu, po kojem su i dobili ime. No, iako je Dayton zaustavio ubijanje, također je samo zamrznuo sukob podijelivši zemlju na dva dijela: Republiku Srpsku i Federaciju Bošnjaka i Hrvata.

Kritičari Daytonskog sporazuma prozvali su ga nagradom za etničko čišćenje. Flaster koji je zaustavio krvoproliće s vremenom se pretvorio u okove koji sprečavaju Bosnu da postane funkcionalna država. Uspostavio je višeslojni sustav vlasti koji je pogodovao nacionalističkim strankama, blokadi i korupciji.

Od dolaska na vlast, Dodik – predsjednik Republike Srpske i vođa Saveza nezavisnih socijaldemokrata – blokirao je reforme i europske integracije prijetnjama o secesiji i povratku sukoba. No, postoje znakovi da politički slabi: bosanski dužnosnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje mađarskih medija da su Orbánove paravojne snage bile u Banjoj Luci spremne izvući Dodika ako se nađe u bezizlaznoj situaciji i mora pobjeći.

To se još nije dogodilo, ali stručnjaci tvrde da je Dodikov odlazak i dalje vrlo moguć: tijekom posljednjih mjeseci, Dodikova obitelj obratila se visokom zapadnom dužnosniku kako bi pregovarala o uvjetima njegovog odlaska, doznaje Guardian.

"Najopasniji trenutak u BiH"

No nije sigurno hoće li Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, možda će i dalje prkositi presudi – i međunarodnoj zajednici – te se zadržati na vlasti pod zaštitom svoje paravojne policije. Za samu zemlju, taj vakuum predstavlja veliki rizik. "Ovo je vrlo jasno najopasniji trenutak u Bosni od 1995.“, rekao je bosanski politički analitičar Jasmin Mujanović. "To je kriza koja može završiti samo njegovim uhićenjem ili bijegom.“

Pokušaj uhićenja Dodika dogodio se u travnju, nakon donošenja zakona koji su smatrani ekstremnima čak i po njegovim standardima. Tužiteljstvo BiH izdalo je naloge za uhićenje njega i još dvojice srpskih dužnosnika, a šest tjedana kasnije došlo je do napete situacije u istočnom Sarajevu, kada je srpska policija spriječila agente SIPA-e (Državna agencija za istrage i zaštitu) da uhite Dodika. Agenti su se povukli.

Odluka po žalbi na presudu iz veljače očekuje se do kraja godine, ali se predviđa da će biti donesena do ljeta. Ako presuda bude potvrđena, zabrana obnašanja dužnosti stupila bi na snagu, što bi moglo izazvati nove predsjedničke izbore u Republici Srpskoj i moguću pobjedu oporbenog bloka spremnog na suradnju protiv etničkih podjela i obnovu pokušaja priključenja EU-u.

To bi također moglo dovesti do još jednog, odlučnijeg pokušaja njegova uhićenja, a BiH bi mogla zatražiti barem simboličku podršku male europske mirovne misije Eufor.

"Jedina nepoznanica je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palaču“, rekao je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i visoki dužnosnik Partije demokratskog progresa, dijela srpske oporbe. „Ili će odbiti otići s funkcije? Mislim da nitko ne zna što će napraviti.“

Dodao je: "Mislim da je Bosna na prekretnici.“

Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji sada obnaša dužnost visokog predstavnika, inzistira da se za sada radi o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.

"Kako riješiti ovu vrstu izazova bez eskalacije? Mislim da je to nešto što trenutno zahtijeva mnogo diplomacije i razgovora iza kulisa“, rekao je Schmidt, ali je dodao: "Ne vidim da gospodin Dodik ispunjava uvjete za odgovornog člana političkog vodstva ove zemlje.“

Prošlog tjedna, Schmidt je podnio izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o pogoršanoj situaciji i apelirao na međunarodnu angažiranost kako bi se spriječila katastrofa. Znakovi na sjednici Vijeća nisu bili ohrabrujući. Ruska delegacija napustila je dvoranu dok je Schmidt govorio, a članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, doputovala je u New York kako bi pokušala preokrenuti situaciju, osporavajući njegov legitimitet i optužujući ga za „diktaturu“ i „represiju“.

Na razini EU-a, djelovanje je također ograničeno. Mađarska je dosad blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.

Financijski pritisak na Dodika međutim raste. SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva već su uvele pojedinačne kaznene mjere protiv njega. Nadao se da će Trumpov povratak na vlast u Washingtonu dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija, no nova administracija pokazuje malo interesa za Bosnu.

Ako žalba ne uspije, Crnadak mu savjetuje da učini ono što je nekada on savjetovao ratnim vođama bosanskih Srba kad su bježali od haaškog suda: predaj se.

"Ono što sada radiš izravno šteti srpskom narodu i Republici Srpskoj“, rekao je Crnadak. "Ako voliš svoj narod, otići ćeš na sud i boriti se za svoju nevinost.“