"Na pomolu je savez kakav svijet još nije vidio, Europa ga mora zaustaviti"

Putin, prema pisanju Spiegela, priželjkuje novu podjelu Europe nalik onoj dogovorenoj na konferenciji na Jalti 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Sovjetski Savez nakon Drugog svjetskog rata podijelili Europu na dvije interesne zone.

Još tijekom posjeta kineskog čelnika Xija Jinpinga Washingtonu u rujnu najavljeno je da bi se on i Trump do kraja godine trebali sastati još dvaput. Jedan od mogućih susreta bio bi na marginama summita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC), koji će se 18. i 19. studenoga održati u kineskom Shenzhenu.

Putin je predložio da se tom prilikom sastanu sva trojica čelnika i razgovaraju o budućnosti Ukrajine. Trump je u ponedjeljak pokazao otvorenost prema takvom trilateralnom sastanku te poručio da bi razgovori mogli obuhvatiti i "denuklearizaciju". Izrazio je uvjerenje da bi se na susretu moglo pronaći rješenje za rat u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na taj sastanak.

Novi poredak bez Ukrajine i Europe

Ako bi do sastanka došlo uz sudjelovanje sve trojice čelnika, bio bi to prvi takav susret. Spiegel taj potencijalni savez naziva "G3" i upozorava da u takvom rasporedu snaga nema mjesta ni za Ukrajinu ni za europske zemlje, prenosi Večernji list.

U svijetu kojim bi dominirale te tri sile Njemačka i ostatak Europe mogli bi se naći u položaju u kojem bi se o njihovoj budućnosti odlučivalo bez njihova sudjelovanja, upozorava njemački tjednik.

Čak i ako ne dođe do nove Jalte, sve je očitije da Trump napušta dosadašnju politiku potpore Ukrajini i Europi, smatra Spiegel. Kao primjere navodi poteze američke administracije nakon Trumpova telefonskog razgovora s Putinom prije gotovo dva tjedna.

Prema pisanju njemačkog tjednika, Trump je odustao od provedbe dogovorenih sankcija i odobrio izvoz ruskog dizela. Također je zatražio smjenu Zelenskog, dok je Elon Musk naredio usporavanje satelitske veze Starlink za Ukrajinu, što je onesposobilo ukrajinske dronove srednjeg dometa.

Washington je, navodi se, odgodio isporuku projektila Patriot koje su europske zemlje već platile te nije odobrio ni slanje projektila iz zaliha članica Europske unije koje su ih spremne ustupiti Ukrajini.

Zelenski je upozorio na blokiranje isporuka u trenutku kada Rusija pojačava napade na ukrajinska energetska postrojenja. Spiegel navodi i da je Washington privremeno prekinuo razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom neposredno prije posljednjih ruskih zračnih napada, čime je Ukrajina pretrpjela ozbiljnu štetu.

Američko naoružanje, Starlink, obavještajna suradnja i sankcije Rusiji ključni su za ukrajinsku obranu dok se zemlja približava petoj zimi rata.

"Naravno, Ukrajina to ne bi mogla izdržati", rekao je Zelenski govoreći o mogućnosti da Rusija i SAD udruže snage.

Spiegel upozorava na posljedice za Europu

Ukrajinska kapitulacija značila bi da bi ruski utjecaj dosegnuo područje uz istočnu granicu Poljske. Milijuni Ukrajinaca mogli bi krenuti prema zapadu, a Rusija bi dobila dodatni prostor za pritisak na europske zemlje.

"Putin bi tada mogao u potpunosti usmjeriti svoju pozornost na provociranje NATO-a i potencijalno demontiranje Saveza", upozorava Spiegel.

U takvim bi okolnostima europske države morale dodatno ulagati u obranu. Prema procjeni njemačkog tjednika, morale bi računati i na mogućnost da Putin ukrajinske resurse uključi u vlastite planove za djelovanje protiv Europe.

Europska unija ima gospodarske instrumente

Spiegel ističe da Europska unija ipak nije bespomoćna. I Kina i Sjedinjene Američke Države ovise o pristupu europskom tržištu, što Bruxellesu daje mogućnost da gospodarskim mjerama odgovori na poteze koji ugrožavaju europske interese.

Među instrumentima kojima EU raspolaže nalazi se takozvana trgovinska bazuka, koja uključuje mjere poput uvoznih carina, kvota te ograničavanja pristupa bankarskim i financijskim uslugama.

Za aktiviranje tog instrumenta nije potrebna suglasnost svih država članica, nego se odluka može donijeti običnom većinom glasova.

Europska unija već je posegnula za takvim pristupom u odnosima s Kinom. Početkom listopada, navodi Spiegel, uspjela je ishoditi smanjenje kineskog izvoza električnih automobila, dok je u siječnju trgovinskim pritiskom nastojala zaustaviti Trumpove ambicije povezane s aneksijom Grenlanda.

Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno su predložili jačanje tog instrumenta. Time su, prema pisanju Spiegela, pokazali da razumiju kako se Europa mora odlučnije zauzimati za vlastite interese u svijetu koji se ubrzano mijenja.