ANALIZA POLITICA
Pet razloga zašto se cijene nafte neće brzo vratiti na razine prije rata s Iranom

Zastoji tankera, oštećena energetska infrastruktura i prijetnje u Hormuškom tjesnacu mogli bi zadržati visoke cijene benzina.
Predsjednik Donald Trump možda obećava brz završetak svog rata s Iranom - no političke posljedice trajat će još dugo nakon što borbe prestanu.
Dužnosnici Trumpove administracije umanjuju značaj rasta cijena nafte i benzina koji je posljedica poremećaja u transportu sirove nafte kroz Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz, piše Politico.
"Nedavno povećanje cijena nafte i plina je privremeno, a ova operacija dugoročno će dovesti do nižih cijena goriva“, rekla je novinarima u utorak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, referirajući se na napade na Iran. Ministar energetike Chris Wright u ponedjeljak je rekao da će poremećaji cijena trajati "tjednima, a ne mjesecima“, dok se promet tankera u tjesnacu i dalje gomila.
No analitičari kažu da je poremećaj već ugrađen u cijene nafte i plina, što prijeti produljenju razdoblja visokih cijena benzina sve do izbora na polovici mandata u SAD-u.
Evo pet razloga zašto bi visoke cijene nafte mogle potrajati:
Fizički problem
Rat protiv Irana već je toliko poremetio energetska tržišta u regiji Perzijskog zaljeva da brz oporavak više nije moguć, rekao je Anas Alhajji, stručnjak za globalna energetska tržišta. Sve veći zastoj tankera s obje strane Hormuškog tjesnaca, koji je zapravo zatvoren već više od tjedan dana, trebat će najmanje dva tjedna da se razriješi. Nakon toga bit će potrebno ponovno pokrenuti proizvodnju nafte i plina u sve većem broju bliskoistočnih zemalja koje su sada obustavile proizvodnju, uključujući Katar, Bahrein, Irak i Saudijsku Arabiju. Dio štete nastale iranskim napadima, poput one na katarska postrojenja za prirodni plin, ne može se lako popraviti, rekao je.
"Završetak rata ne znači i završetak krize“, rekao je Alhajji. "Imamo zemlje koje su doslovno zaustavile proizvodnju jer su im skladišta puna. Da bi se ta nafta vratila na razinu prije krize, potrebno je vrijeme. Posebno za ukapljeni prirodni plin to traje vrlo dugo.“
Za rat su potrebne dvije strane
Trump je možda započeo rat - ali nema moć da ga jednostrano završi. Iranci zasad nisu javno rekli da će brzo pristati na prekid napada. Tijekom proteklog tjedna sve češće ciljaju energetsku infrastrukturu u regiji, što bi moglo izazvati veliki skok cijena nafte i produžiti razdoblje neizvjesnosti ako se takvi napadi nastave.
Kao odgovor na Trumpove komentare, glasnogovornik Revolucionarne garde Ali Mohammad Naini u utorak je za iranske državne medije rekao da će "Iran odrediti kada će rat završiti“.
Iranski dužnosnici itekako su svjesni političkog pritiska s kojim se Trump suočava kod kuće dok god cijene goriva na benzinskim postajama ostaju visoke. Iranski ministar vanjskih poslova Seyed Abbas Araghchi rekao je da skok globalnih cijena nafte pokazuje da režim neće popustiti ako SAD i Izrael nastave ciljati naftnu infrastrukturu.
Moglo bi biti i gore
U utorak su se pojavili dokazi da je Iran počeo postavljati mine u Hormuškom tjesnacu, što predstavlja značajnu eskalaciju i moglo bi dodatno zakomplicirati pokušaje obnove prometa kroz ovaj prolaz kojim prolazi oko 20 posto svjetskih dnevnih isporuka energije, izvijestio je CBS News.
Moguće miniranje tjesnaca, zajedno sa štetom na infrastrukturi i zaustavljenom proizvodnjom, znači da bi moglo proći dosta vremena prije nego što se energetska tržišta vrate u normalu, rekao je Rory Johnston, analitičar tržišta nafte koji piše newsletter "Commodity Context“.
"Ova će se kriza nastaviti pogoršavati sve dok se normalan promet kroz Hormuški tjesnac ne obnovi. U ovoj fazi, čak i kada bi sukob završio danas i tankeri se vratili na 100 posto prometa kroz Hormuz, i dalje bi bili potrebni mjeseci da se tržište vrati i približno normalnom stanju“, napisao je na platformi X.
Što je tjesnac dulje zapravo zatvoren, veća je vjerojatnost da će svijet skliznuti u "duboku recesiju“, rekao je Greg Priddy, stručnjak za poremećaje na energetskim tržištima koji je radio u Američkoj upravi za energetske informacije tijekom administracije Georgea W. Busha. Rekao je da bi trebalo više od mjesec dana da se stanje vrati u normalu čak i kada bi rat danas završio, ali da neće biti "normalnog prometa tankera sve dok Iran ima oružje kojim može napadati tankere“.
Priddy, koji je sada viši suradnik u konzervativnom Centru za nacionalni interes, rekao je da bi zadržavanje trenutačne količine nafte izvan tržišta još sedam tjedana izazvalo veliku globalnu gospodarsku kontrakciju toliko ozbiljnu da bi stvorila "vjerojatno najgoru recesiju kakvu je svijet vidio od 1930-ih“.
Nisu problem samo mine
Napadi na energetsku infrastrukturu koje provodi Iran, a potencijalno i druge skupine, svakim se danom šire i mogli bi prouzročiti dugotrajnu štetu.
U srijedu je Iran napao i uništio veliko skladište nafte u Omanu. Istoga dana pogođena su i tri broda u blizini Hormuškog tjesnaca, uključujući kontejnerski brod pod tajlandskom zastavom za koji je iranska vlada preuzela odgovornost za napad, tvrdeći da je "nezakonito inzistirao na prolasku kroz Hormuški tjesnac“.
Trump je u srijedu rekao novinarima da bi tankeri s naftom trebali početi prolaziti kroz taj uski prolaz unatoč rizicima.
"Mislim da bi trebali koristiti tjesnac“, rekao je Trump. "Pogledajte, uništili smo gotovo sve njihove brodove za postavljanje mina u jednoj noći.“
Demokratski senatori koji su u utorak prisustvovali povjerljivom brifingu o ratu rekli su da administracija nema plan za ponovno otvaranje tjesnaca.
Nije riječ samo o Iranu
Iako administracija prijeti iranskoj vladi teškim posljedicama ako napadne brodove koji prolaze kroz tjesnac, Iran nije jedini neprijateljski akter u regiji koji može učinkovito blokirati pomorski put.
U regiji postoji više odmetnutih skupina koje nisu povezane s iranskom vladom, ali su ogorčene zbog ubojstva svog vođe i žele osvetu, rekao je stručnjak za energetska tržišta Anas Alhajji.
Pokojni ajatolah Ali Khamenei nije bio samo vođa Irana nego i šijitskih muslimana općenito te je imao pristaše diljem regije, uključujući u Jemenu, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Kuvajtu, Pakistanu i Afganistanu, dodao je.
To je stvorilo širu mrežu skupina spremnih napadati naftne interese u regiji, a postoje i naznake da već pripremaju napade. Jeftini dronovi mogli bi se koristiti za oštećivanje tankera vrijednih više milijuna dolara.
"Ljuti su jer je njihov vođa ubijen“, rekao je Alhajji. "Tehnologija je u posljednjih 15 godina toliko napredovala da je danas moguće prouzročiti štetu od više milijuna dolara s ulaganjem od svega 500 dolara.“
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare