Navi Pillay osvojila Nobelovu nagradu za mir

Riječ je o bivšoj visokoj povjerenici Ujedinjenih naroda za ljudska prava (2008. – 2014.).

Bila je sutkinja Međunarodnog kaznenog suda i Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu. Poznata je po dugogodišnjem radu na zaštiti ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije.

Od 2021. predsjedava Neovisnim međunarodnim istražnim povjerenstvom UN-a za okupirano palestinsko područje, uključujući istočni Jeruzalem, i Izrael.

"Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se osobi koja je, s iznimnom hrabrošću i integritetom, predvodila put prema sveobuhvatnijem globalnom pravnom poretku. Ovogodišnja laureatkinja odigrala je ključnu ulogu u osiguravanju da se ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid procesuiraju.

Norveški Nobelov odbor odlučio je dodijeliti Nobelovu nagradu za mir za 2026. godinu Navanethem Navi Pillay za njezine napore u promicanju mira i međunarodnog prava, naglašava se.

"Njezina predanost univerzalnim pravnim načelima i njezin čvrsti moralni kompas konstante su u dugoj karijeri. Rođena u obitelji indijsko-tamilskog podrijetla za vrijeme apartheida u Durbanu u Južnoj Africi, Pillay je postala odvjetnica i pravna pionirka, suočena s dubokom strukturnom diskriminacijom, segregacijom i isključenošću", navodi Jørgen Watne Frydnes predsjednik Norveškog Nobelova odbora koji odlučuje o nagradi za mir te dodaje:

"Zajednička nit proteže se od njezina ranog rada braneći Nelsona Mandelu i druge koji su se suprotstavili apartheidu do njezine službe kao sutkinje u nekim od ključnih međunarodnih sudskih slučajeva našeg vremena."

Zvučna imena među kandidatima

Među imenima koja su se spominjala uoči objave bili su američki predsjednik Donald Trump i kanadski premijer Mark Carney, ali i Međunarodna svemirska postaja (ISS).

Među mogućim dobitnicima spominjali su se i Julija Navaljna, udovica ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog, organizacija Liječnici bez granica, ukrajinski aktivist za prava djece Mikola Kuleba te organizacija Save the Children.

U krugu mogućih kandidata bili su i sudanska humanitarna skupina Emergency Response Rooms, Odbor za zaštitu novinara, Međunarodni sud pravde i Međunarodni kazneni sud.

Posebnu pozornost privukla je Međunarodna svemirska postaja, koju stručnjaci ističu kao primjer dugogodišnje međunarodne suradnje unatoč političkim sukobima među državama.

Prošlogodišnja dobitnica bila je venezuelska oporbena čelnica María Corina Machado, a ovogodišnja nagrada uključuje i novčani iznos od 12 milijuna švedskih kruna. Svečana dodjela održat će se 10. prosinca u Oslu.

Među nominiranima i Adolf Hitler

Ove se godine obilježila 125. godišnjica Nobelove nagrade za mir, koja je od svojeg utemeljenja 1901. dodijeljena 112 pojedinaca i 28 različitih organizacija. Crveni križ nagradu je osvojio tri puta, a Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) dvaput.

Od 112 pojedinačnih dobitnika samo je 20 žena, no njih osam nagradu je dobilo u posljednjih 15 godina.

Najmlađa dobitnica u povijesti je aktivistica za pravo na obrazovanje Malala Yousafzai, koja je Nobelovu nagradu za mir osvojila 2014. godine, kada je imala samo 17 godina.

Sjedinjene Američke Države imaju najviše dobitnika, ukupno 24 nagrade dodijeljene su američkim pojedincima ili institucijama. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo s 13 i Švicarska s 11 nagrada. Ipak, nijedan američki dobitnik nije osvojio nagradu otkako je 2009. godine dodijeljena tadašnjem američkom predsjedniku Baracku Obami.

Nobelova nagrada za mir nije dodijeljena u 19 navrata, uglavnom tijekom svjetskih ratova. Nagrada nije dodijeljena ni 1948., kada je ubijen Mahatma Gandhi, koji je tijekom života bio nominiran 12 puta, ali je nikada nije osvojio.

Zanimljiv je i slučaj iz 1939. godine, kada je jedan švedski zastupnik nominirao Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu za mir. Nominaciju je povukao 1. veljače iste godine, uz objašnjenje da ona nikada nije bila ozbiljno zamišljena.