Procurili tajni podaci o ruskim gubicima: Broj poginulih je zastrašujući, stvarna brojka mogla bi biti još veća

Podatke su pribavile dvije hakerske skupine, bjeloruska "Cyber Partisans", povezana s tamošnjom oporbom, i ukrajinska "Silent Crow". Baza sadrži više od 11 milijuna smrtnih listova, uključujući podatke o dobi preminulih, njihovu prebivalištu i mjestu smrti.

Prema analizi dokumenata, ukupno 412.576 smrtnih listova izravno je povezano s ratom u Ukrajini, bilo na temelju službenih šifri uzroka smrti ili pisanih napomena koje se odnose na borbena djelovanja i vojne operacije.

Hakerske skupine objavile su informaciju o upadu u sustav 1. studenoga, a podaci su tijekom vikenda postali javno dostupni. Rosstat je potvrdio da je bio meta hakerskog napada, ali je zanijekao da su preuzete povjerljive informacije.

Guardian naglašava da nije mogao neovisno potvrditi autentičnost cjelokupne baze podataka, ali da se objavljene brojke uglavnom podudaraju s ranijim procjenama ruskih gubitaka.

Stvarni broj poginulih mogao bi dosegnuti pola milijuna

Ruske vlasti nisu objavile službeni broj poginulih vojnika još od prvih mjeseci invazije, dok se podaci o vojnim gubicima tretiraju kao državna tajna.

Britanske obavještajne službe procijenile su u rujnu da je od početka rata poginulo oko 500.000 ruskih vojnika.

Istodobno, neovisni ruski medij Mediazona uspio je poimence identificirati gotovo 286.000 poginulih pripadnika ruskih snaga, koristeći službene evidencije, objave na društvenim mrežama i fotografije nadgrobnih spomenika. Prema njihovim procjenama, stvarni broj poginulih bliži je brojci od pola milijuna, piše Nova.rs.

Janis Kluge, stručnjak za Rusiju s Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja, ocjenjuje da procurjeli podaci djeluju autentično i predstavljaju najveće dosadašnje curenje informacija o ruskim vojnim gubicima.

Najveće curenje podataka o ruskim žrtvama

"Podaci djeluju autentično i iznimno su detaljni. Ovo je najveće curenje podataka kada je riječ o ruskim žrtvama", rekao je Kluge.

Upozorava da je stvarni broj poginulih vjerojatno veći od onoga koji pokazuju dokumenti jer se pojedini vojnici i dalje vode kao nestali, dok drugi nikada nisu identificirani.

Dodatni problem predstavlja činjenica da od smrti vojnika do njegova upisivanja u službene evidencije često prođe oko šest mjeseci.

"Vjerojatno smo u ovom trenutku bliži brojci od 500.000 nego 400.000 poginulih ruskih vojnika", ocijenio je Kluge.

Najveću cijenu rata plaćaju siromašniji dijelovi Rusije

Procurjeli podaci otkrivaju i velike razlike u broju žrtava među ruskim regijama. Najteže su pogođena siromašnija i udaljenija područja, iz kojih dolazi nerazmjerno velik broj poginulih.

U Burjatiji, Tuvi i Zabajkalskom kraju, trima regijama na istoku Rusije, smrtni slučajevi povezani s ratom činili su približno trećinu svih smrti muškaraca u dobi od 18 do 49 godina, od početka invazije do sredine 2024. godine.

Za usporedbu, u Moskvi i Sankt Peterburgu taj je udio iznosio oko deset posto.

Podaci pokazuju i da su ruski gubici naglo rasli kako je rat odmicao, a neki od najsmrtonosnijih mjeseci zabilježeni su krajem 2024. i tijekom 2025. godine.

Prema Klugeovoj analizi, u pojedinim mjesecima broj poginulih premašivao je 15.000, što znači da je Rusija gubila oko 500 vojnika dnevno.

"Krajem 2024. i tijekom 2025. u mnogim je mjesecima broj poginulih premašivao 15.000. To je više od većine ranijih procjena. Govorimo o 500, pa i više od 500 poginulih dnevno. To je doista šokantno", rekao je Kluge.

Razmjeri gubitaka bez presedana su u novijoj ruskoj povijesti. Procjenjuje se da je za manje od pet godina u Ukrajini poginulo više od osam puta više ruskih vojnika nego u svim sovjetskim i ruskim ratovima zajedno, od završetka Drugog svjetskog rata do početka invazije 2022. godine.

Može li toliki broj žrtava natjerati Putina na mir?

Unatoč golemim gubicima, malo je naznaka da bi oni mogli navesti ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od svojih ratnih ciljeva.

Naprotiv, osoba upoznata s razmišljanjem ruskog predsjednika izjavila je za Guardian da bi velik broj poginulih mogao dodatno učvrstiti njegov stav.

"Putin je svjestan tih brojki i sada bi svaki dogovor koji ne uključuje sve što želi za njega predstavljao izdaju samoga sebe i tih ljudi", naveo je taj izvor.

Novi podaci objavljeni su uoči još jednog kruga mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, koji bi se trebali održati u utorak u Abu Dhabiju, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Riječ je o prvim izravnim pregovorima dviju strana uz američko posredovanje u posljednjih devet mjeseci. Prethodni pokušaji nisu donijeli značajniji napredak, a Moskva i dalje zahtijeva da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje kontroliraju.

Na pregovorima neće sudjelovati ni Vladimir Putin ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, nego visoka izaslanstva dviju zemalja. Očekuje se i prisutnost izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

Witkoff je najavio da će razgovori biti usmjereni na poslijeratne sigurnosne aranžmane, smanjenje napetosti i humanitarna pitanja.

Istodobno, europske zemlje strahuju da bi se pregovori mogli proširiti i na pitanje sigurnosti cijelog kontinenta, uključujući dugogodišnji zahtjev Moskve da NATO smanji vojnu prisutnost u državama koje graniče s Rusijom.