Guvo o MED9: Hrvatska treba biti most novog centra gravitacije EU-a

Hrvatska je ove godine predsjedala skupinom MED9, koja okuplja devet mediteranskih članica Europske unije, a sastanak u Splitu trebao bi otvoriti niz pitanja važnih za jug Europe - od energetike i migracija do gospodarske i fiskalne politike.

Guvo smatra da skup dolazi u trenutku u kojem se mijenja i tradicionalni odnos snaga unutar Europske unije.

“Tradicionalno poimanje je da je centar moći u centru - Njemačkoj, Austriji - i na sjeveru. Ono što vidimo zadnjih šest, sedam godina je nova dinamika, nova realnost. Centar gravitacije moći u Europskoj uniji miče se iz tog tradicionalnog centra, sa sjevera, prema jugu i istoku”, rekao je Guvo.

“Južne države pokazale su se stabilnijima”

Posebno je izdvojio energetiku. Rat u Ukrajini te nestabilnost oko Hormuškog tjesnaca i Bab el-Mandeba, smatra, pokazali su prednost država koje su ranije diversificirale izvore i pravce opskrbe energentima.

Italija, Španjolska i Grčka, kaže Guvo, imale su više mogućnosti za uvoz plina, nafte i drugih energenata te su zbog toga lakše podnijele energetske šokove od nekih država srednje i sjeverne Europe.

Podsjetio je i na projekte koje su južne članice zagovarale godinama - od velikih solarnih kapaciteta do novih plinskih pravaca iz sjeverne Afrike.

“Brojne inicijative koje je prije svega Španjolska, ali i druge mediteranske države, zagovarala već više od deset godina bile su odbijane. Sada u retrovizoru vidimo da su to bili vrhunski prijedlozi”, rekao je.

U tom kontekstu istaknuo je i Hrvatsku, odnosno LNG terminal na Krku, kao primjer važnosti diversifikacije energetskih pravaca.

Guvo očekuje da će upravo energetika biti jedno od područja u kojima će zemlje MED9 tražiti snažniji glas unutar Unije.

“U budućnosti, kada počnemo govoriti o solarima, novim interkonekcijama plina, te južne države - Grčku, Španjolsku i Italiju - treba više uzeti u obzir nego dosad.”

Od europskih “bolesnika” do drukčije fiskalne slike

Promjenu odnosa Guvo vidi i u fiskalnoj politici. Države juga Europe dugo su bile promatrane prvenstveno kroz visoku zaduženost i probleme javnih financija, dok su Njemačka i sjeverne članice predstavljane kao model fiskalne odgovornosti.

Ta slika, tvrdi, danas više nije tako jednostavna.

Kao primjer naveo je Španjolsku, ali i Grčku, Cipar i Portugal, te podsjetio da su upravo južne države godinama zagovarale zajedničko europsko zaduživanje za velike infrastrukturne, energetske i obrambene projekte.

“Putanja južnoeuropskih mediteranskih država pozitivnija je nego što je izgledala prije sedam ili osam godina”, rekao je Guvo.

Smatra da se zbog toga treba odmaknuti od starih podjela na fiskalno “odgovorni” sjever i “neodgovorni” jug.

“Treba gledati svaki prijedlog po meritumu. Svijet se promijenio, a kako se globalno promijenio, tako se promijenila i Europska unija.”

Guvo je otišao i korak dalje, ustvrdivši da bi EU danas bila u povoljnijoj situaciji da je ranije prihvatila neke prijedloge koji su dolazili iz Španjolske, Italije i Grčke.

“Da smo ih slušali, Europska unija bi bila u puno boljoj situaciji trenutno”, kazao je.

Migracije ponovno u središtu

Jedna od ključnih tema MED9 bit će i migracije, pitanje kojem su upravo mediteranske članice izložene neposrednije od većeg dijela ostatka Europske unije.

Guvo smatra da je to jedan od razloga zbog kojih su Italija, Grčka, Cipar i druge države juga godinama tražile snažniji zajednički europski odgovor.

Govoreći o različitim pristupima unutar EU-a, ocijenio je da upravo neposredna izloženost migracijskim rutama mediteranske države prisiljava da traže konkretnija rješenja.

U razgovoru je otvoreno i pitanje granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine te ranijih snimki nasilnog postupanja prema migrantima. Nanić je pritom istaknula potrebu za migracijskom politikom koja će istodobno biti učinkovita i zakonita, ali i očuvati ljudsko dostojanstvo.

Guvo je naglasio da je riječ o pravno i politički složenom pitanju, uključujući i pitanje uloge policije i drugih službi u zaštiti granice.

Što Hrvatska može dobiti od MED9?

Za Hrvatsku je, prema Guvi, ključna vrijednost MED9 mogućnost zajedničkog nastupa prema Bruxellesu.

“Fokus Hrvatske i svih drugih mediteranskih država treba biti unificirana fronta”, rekao je.

Problem mediteranskih članica, smatra, dosad nije bio samo odnos velikih država prema njima, nego i njihova nedovoljna međusobna koordinacija.

“Ako Hrvatska sama dođe u Bruxelles i nešto kaže, neće vas nitko puno poslušati. Ako dođe čak i Italija ili Španjolska same, njih će se također izignorirati”, rekao je.

Zato bi MED9, prema njegovu mišljenju, trebao omogućiti da manje članice poput Hrvatske, Slovenije, Grčke, Cipra, Malte i Portugala zajedno s Italijom, Francuskom i Španjolskom koordinirano nastupaju prema institucijama EU-a, posebno oko energetike i drugih pitanja važnih za Mediteran.

Hrvatska pritom, smatra Guvo, ima i specifičnu mogućnost povezivanja različitih europskih regija.

“Hrvatska može i mora biti most između mediteranskih zemalja i istočnoeuropskih zemalja”, rekao je, navodeći mogućnost povezivanja MED9 s državama srednje i istočne Europe i Inicijativom triju mora.

“Glavna prilika Hrvatske je da mediteranske države promijene vlastitu percepciju. Nije više: mi ćemo biti na zadnjem sjedalu, neka Njemačka vozi. Moraju preuzeti inicijativu, a jedini način na koji će je moći implementirati jest kroz zajedničku akciju.”

MED9 je zato, zaključuje Guvo, prilika da države juga definiraju nekoliko konkretnih zajedničkih interesa i s njima koordinirano nastupe prema Bruxellesu.

“Ovo je savršena prilika za koordiniranu akciju. Da smo prije deset godina slušali neke prijedloge Grčke i Španjolske, danas bi nam bilo bolje”, zaključio je Guvo.