Klasić o izborima u BiH: Najveći gubitnik je srpski narod. I to svojom voljom...

Na samom početku komentirao je nevjerojatne izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji tvrdi da bi bio spreman žrtvovati San Diego ili Los Angeles.

"Kad sam ga prvi put vidio u javnosti i čuo što priča, mislio sam da takvi ljudi postoje samo u filmova. Ali, očito ne. Onda je došao prvi mandat, onda drugi... On više nije problem, problem su birači. Ljudi koji su se možda mogli prevariti jer su željeli promjenu. No, sada, nakon svega, da i dalje ima određeno biračko tijelo... Mene ti ljudi zanimaju", kazao je Klasić pa nastavio:

"Kad su Sovjeti lansirali prvu bombu u pedesetima, nastala je panika kod Amerikanaca. Takvi su, bace bombu i onda straše druge da bi je mogli baciti na njih. Tako je i s Iranom. A ovo da bi žrtvovao svoje gradove, nevjerojatno. Ipak, ljudi u publici mu urliču. Znači da svaka roba ima svog kupca."

Izbori u BiH

Okrenuo se potom na izbore u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na novu tehnologiju, koja je spriječila prevare.

"Svakako, za pohvalu. Nije ovo ni prvi put da se tamo nešto inovira. A ako bih morao birati pobjednika, to su Milorad Dodik i njegova stranka. Mislim da je srpski narod najveći gubitnik, svojom voljom. Živjeti u prošlosti, a ne budućnosti je poražavajuće."

Komentirao je hrvatsko političko tijelo.

"I za Željka Komšića glasa dobar dio Hrvata iako je kod nas percepcija da to nije tako. Zagreb i Mostar sad su dobili što govori godinama, HDZ ima člana Predsjedništva BiH. Pa ćemo vidjeti hoće li se što drastično promijeniti. Svi znamo da se to ne može dogoditi, no u javnosti bi se mogli malo relaksirati odnosi, kao i oni između Zagreba i Sarajeva. I dalje će se tražiti promjena izbornog zakona, ali uklonjena je najveća prepreka u odnosima. Vidjet ćemo sad hoće li život Hrvata u BiH biti bolji."

Naglasio je i da su za HDZ rezultati u srednjoj Bosni bili jako loši. A što čeka cijelu BiH, kao i Crnu Goru, možda će biti jasnije nakon današnjeg govora europske povjerenice Marte Kos o proširenju Europske unije.

"Kad govorimo o BiH, govorimo o vrlo kompleksnom društvu i državi. Koliko god ne želim to izgovoriti, tamo postoji država u državi. Koja do nije de jure, ali de facto se tako ponaša. Dodik i Republika Srpska često neskriveno govore o izlazu iz BiH i pripajanju Srbiji. Kad imate gotovo polovicu teritorija i veliki broj stanovnika koji želi nešto slično, kako vjerovati da žele dobro toj državi? Ne bih pritom abolirao Bošnjake i Hrvate", istaknuo je pa nastavio:

"BiH je više država nacija nego građana. Mislim da je u predizbornoj kampanji, kao i posljednjih 20 ili 30 godina, uporno se govori o tome što će tko dobiti, hoće li biti zadovoljniji Srbi, Bošnjaci ili Hrvatski. Ne bih pritom izdvajao samo Republiki Srpsku, ali ona je najveći problem."

Izbori u Srbiji

Ono što se posebno ističe kod izbora u BiH jest njihobva slojevitost, brojna pitanja i sustav u kojem se jako teško snaći.

"Vrlo je komplicirano. Mi sve to svedemo na pitanje Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali toliku birokraciju bi teško izdržale i Norveška ili Švedska."

Izbori u Srbiji bit će 25. listopada i uvelike traju pripreme, a sve pomno prate cijela regija i Europa.

"Srbija je desetljećima bila glavni faktor nestabilnost u regiji, a posljednjih 15 godina je i veliki faktor nestabilnosti za sebe. Vrlo je tijesno tko će sve prijeći prag. On je u Srbiji tri posto, a trenutno ga prelaze Vučićev SNS, Studentska lista - Studenti pobeđuju, Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića, navodno i Platforma za europsku Srbiju."

Tvrdi da bi se govorilo samo o postocima nakon rezultata, "da je Srbija normalno društvo".

"Već sad svjedočimo malverzacijama s dijasporom, gdje bi oko 20.000 ljudi moglo ostati bez prava glasa. Također, izbori će se održati po lokalnom vremenu, što nikad prije nije bilo i otežava izbor onima koji žive u udaljenim dijelovima svijeta. A zaboravlja se još nešto, malo nakon ovih izbora, bit će i predsjednički, koji su jako važni za formiranje vlasti. Može biti egal... Vučić ne ide na njih, a koga on postavi, mislim da će izgubiti. I tu mislim da studenti mogu dobiti novi zamah. Nije dobra situacija za Vučića, koji misli da će dobiti 500.000 glasova više, ali ne može to dobiti. Ima on svoju bazu, ona postoji."

Klasić prati retoriku uoči izbora, ponajviše kroz medije.

"To je katastrofa. Ta propaganda sa svih strana, jer svi mediji osim N1, Nove i par njih je provode, trebala bi se proučavati. Netko tko studira propagandu, marketing ili PR bi trebao pratiti ovo što se odvija u Srbiji."

Studentski pokret okuplja široku plejadu političkih aktera, kao kranju desnicu i, navodno, četnički pokret.

"Ljudi u Hrvatskoj generalno ne razumiju srpsko društvo. Ono je devastirano u posljednjih 30 godina i tamo su normalizirane mnoge nenormalne stvari. Mladi koji su u studentskom pokretu, odgajani su u njemu, i ne mogu napraviti iskorak baš u svemu. Ujedno, ispravio bih, četnički pokret nije uz njih. Ima li onih koji podržavaju četnički pokret i misli da su oni antifašisti? Ima. O tome se često tamo raspravljam i vodim bitke. Ali, neka baci kamen iz Hrvatske tko je bez grijeha. To je kao da u Srbiji netko kaže da neće surađivati s vlastima koje kažu da neće surađivati s onima koji toleriraju "Za dom spremni", relativiziraju Jasenovac ili govore da nije bilo genocida nad srpskim narodom."

Na kraju, kazao je da studentski pokret predstavlja nultu točku - u slučaju pobjedu.

"Doista, ta nulta točka je daleko i mislim da će biti potrebno nekoliko generacija da se Srbija približi europskim vrijednostima. Trenutno je puno sličnija Rusiji nego nekim europskim zemljama. No, kažem, treba pružiti podršku studentima i promjenama, a s vremenom će se iskristalizirati neke stvari, kao i svugdje."

"Primjerice, prije Trumpove pobjede je društvo bilo podijeljeno, njih 49 posto smatralo je da će za njihova života doći do građanskog rata. U Srbiji je takva polarizacija jako izražena. Ne želim ni postavljati takav scenarij na stol, što bi moglo biti ako pobijedi Vučić, s krađom ili bez krađe. Ono što je sigurno, Srbija bi ostala na začelju Europe po razini demokracija, ljudskih prava, medijskih sloboda, a prvi vrhu bi ostala po korupciji. Ne bi mogla ni sanjati ulazak u Europsku uniju. Ostala bi faktor nestabilnosti. Ne bih poželio da Srbija tu noć provede tako da Vučić proglasi pobjedu pa da svjedočimo revanšizmu."

Zafranovićev film

Na kraju je komentirao novi film redatelja Lordana Zafranovića "Djeca Kozare", kojeg je dobrim dijelom financirala Srbija, a izazvao je brojne polemike.

"Kad čujete tko napada Zafranovića i njegov film, to su oni koji veličaju ZDS, veličaju ustaške zločine i Jasenovac. Rekao bih da oni koji napadaju Zafranovića, i bolje da to rade, bilo bi čudo da ga brane. Je li film dobio novac od Srbije? Ono što treba vidjeti jest da li se scenarij prilagođavao srpskim interesima nakon dobivanja tog novca ili je ostao kao i prije, a napisana je prije nekoliko godina. Ima li film grešaka? Naravno, ali one ne smiju biti postavljanje pitanje o Jasenovcu, tome je li Maks Luburić nosio zelenu, a ne crnu uniformu. To ne smije biti izgovor da se ovi filmovi ne snimaju. Oni se trebaju snimati, prije svega u Hrvatskoj. I, oni koji se pitaju je li Zafranović dobio novac od Srbije trebaju se pitati zašto ga nije dobio od Hrvatske", zaključio je Hrvoje Klasić.