Koliko rade umirovljenici u Švedskoj, Irskoj... ? U jednoj stvari Hrvatska je "debelo" ispred svih

Iako je spomenuti Zakon stupio na snagu, ova će odredba stupiti tek 1. siječnja sljedeće godine radi potrebnih prilagodbi.

U međuvremenu čulo se puno kritika na tu odredbu jer bi time umirovljenici pristali odreći se pola svoje mirovine. U Stranci umirovljenika kažu da je mirovina stečeno pravo koje Vlada ne smije uzurpirati pa će od Ustavnog suda zatražiti provjeru ustavnosti isplate polovice mirovine onima koji odluče raditi puno radno vrijeme.

"Angažirali smo odvjetnički ured iz Rijeke i ne šalimo se. Zasad nikoga ne tužimo, samo želimo čuti od Ustavnog suda je li mirovina kao stečeno pravo ugroženo. Tužbe ćemo dići nakon 1. siječnja iduće godine kada prvom umirovljeniku koji bude radio puno radno vrijeme uskrate to pravo. Zasad nemamo elemenata tužiti ikoga jer zakon još nije povrijeđen, nego tražimo tumačenje je li naše stečeno pravo pogaženo odlukom Vlade", kazao nam je predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić.

Prvi u radu na nepuno radno vrijeme

Prema projekcijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) mogućnost rada na puno radno vrijeme uz pola iznosa mirovine koristit će oko 8.800 umirovljenika. U HZMO-u također procjenjuju da će do 2028. godine umirovljenika koji rade (i pola i puno radno vrijeme) biti oko 53 tisuće.

U Hrvatskoj je koncem svibnja 36.106 umirovljenika koristilo mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine, što je oko pet tisuća više nego godinu dana ranije.

A prema zadnjim raspoloživimpodacima Eurostata, u Europskoj uniji je 10,2 posto umirovljenika u dobi od 50 do 74 godine bilo zaposleno. Od toga 57 posto njih radilo je nepuno radno vrijeme. Upravo je Hrvatska prva u EU po udjelu umirovljenika zaposlenih na nepuno radno vrijeme - čak 89,4 posto.

Razlog tomu očito leži u činjenici da umirovljenicima rad na puno radno vrijeme nije bio omogućen, osim u nekoliko iznimnih slučajeva. Mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine do sada je omogućen jedino korisnicima starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Konkretno - vojnicima, policajcima i vatrogascima.

Nakon Hrvatske najveću stopu umirovljenika zaposlenih na nepuno radno vrijeme imaju Švedska (79,2 posto) i Belgija (78 posto), dok ih najmanji udio imaju Bugarska (9,2 posto), Litva (19 posto) i Latvija (23,2 posto).

Po ukupnoj stopi Hrvatska na začelju

Prema podacima Eurostata objavljenih u lipnju, najveću stopu zaposlenih umirovljenika u dobi od 50 do 74 godine imaju Estonija (68,7 posto), Island (65,2 posto), Latvija (57,9 posto) i Irska (57,4 posto). Hrvatska se po tome nalazi na drugom kraju spektra, četvrta odozdo. Najmanja stopa umirovljenika koji rade je u Rumunjskoj - tek 3,9 posto. U Grčkoj radi 7 posto umirovljenika, U Španjolskoj 7,6 posto, a u Hrvatskoj 11,1 posto. Malo iznad Hrvatske je Slovenija s 12,9 posto zaposlenih umirovljenika.

Neke od tih podataka valja uzeti u obzir sa zadrškom. Primjerice, u Grčkoj je službeno evidentirano tek 50 tisuća umirovljenika koji rade - petnaestak tisuća više nego u Hrvatskoj, iako Grčka ima triput više stanovnika - no tamo je neprijavljeni rad raširena pojava pa se pretpostavlja da mnogo umirovljenika ondje radi na crno. Nisko stopa zaposlenih umirovljenika u Španjolskoj može se, pak, tumačiti time što tamošnje mirovine iznose i do 80 posto prethodno primane plaće pa mnogi nemaju motiva dodatno raditi.

Nekima mirovine male, neki 'mogu još puno dati'

Zanimljivi su i podaci Eurostata o visokim stopama poduzetnika koji i formalnim odlaskom u mirovinu ne napuštaju svoje dotadašnje uhodane poslove. Po tome u EU prednjači Švedska s čak 98,4 posto poduzetnika koji ostaju u svijetu rada i nakon što prime prvu mirovinu. Visoke stope, blizu 90 posto, umirovljenih poduzetnika koji ostaju raditi imaju i Finska te Irska. Južnije u Europi, pak, poduzetnici mnogo manje ostaju u svijetu rada nakon što steknu pravo na mirovinu. U Španjolskoj ih je najmanje - 18 posto, u Grčkoj 20 posto, u Sloveniji 40,4 posto, a u Hrvatskoj 41,1 posto.

Među njima je najviše menadžera, stručnjaka u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, trgovaca i tehničara.

U izvješću Eurostata iz lipnja stoji da je rad nakon umirovljenja sve manje iznimka, a sve više realnost unutar umirovljeničke populacije. Pritom su dva najčešća, mada međusobno sučeljena argumenta, da su "mirovine male" odnosno da se radeći "još može puno dati".