Neočekivani kandidati: Evo tko bi mogao u Europski parlament ako Romana Jerković podnese ostavku

Više puta pokušali smo od Romane Jerković Kraljić pokušali dobiti komentar pokretanja stegovnog postupka protiv nje na Predsjedništvu SDP-a u četvrtak, s ciljem isključenja iz stranke te doznati namjerava li podnijeti ostavku na dužnost zastupnice u Europskom parlamentu, ali nije odgovarala na naše pozive.

Inicijativu za isključenje pokrenuo je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Mandat zastupnice ili zastupnika u Europskom parlamentu pripada izabranoj osobi, a ne stranci, pa se Jerković Kraljić može zainatiti i odlučiti zadržati poziciju, ako je SDP isključi iz stranke zbog skandala s putovanjima u Strasbourg, pri kojima je ljude neistinito prikazivala kao medicinare, odnosno kao profesore Medicinskog fakulteta.

U tom slučaju, mogla bi zaboraviti na ozbiljniji nastavak političke karijere jednom kad joj završi mandat u EP-u. Ako pak podnese ostavku i vrati stranci mandat, mogla bi vjerojatno računati na neko buduće mjesto na izbornim listama SDP-a.

Žele li Orešković ili Glavašević u Europski parlament?

Odluči li se povući, na upražnjeno mjesto imaju pravo zastupnici koji su sljedeći na listi, koji je osvojio najveći broj preferencijalnih glasova, a to su, u ovom slučaju, Dalija Orešković pa Bojan Glavašević, koje smo pitali bi li htjeli ići u Europski parlament. Orešković je za N1 izjavila da to ne želi jer smatra da je njezino mjesto u ovom trenutku u Hrvatskoj.

“Kad sam se kandidirala za Europski parlament, moj primarni cilj nije bio taj mandat nego podrška listi pa nisam ni vodila preferencijalnu kampanju nego sam podržavala kandidate poput Biljane Borzan i Tonina Picule. Tada smo vjerovali da će 'Rijeke pravde' pobijediti na parlamentarnim izborima i bila sam uvjerena kako će zastupnici SDP-a i drugih partnera ići u Bruxelles. Mislim da sam potrebnija ovdje, a i moji birači žele da se borim u Hrvatskoj I da stranka ojača”, naglasila je Orešković.

Dodala je da je na SDP-u da odluče što će s tim mandatom, ako kojim slučajem Jerković-Kraljić odstupi s dužnosti.

"Sustav privilegija ušuška europarlamentarce i odlijepi ih od birača"

Što se tiče razloga zbog kojih je upitan mandat zastupnice SDP-a, Orešković ističe kako joj je žao zbog cijele situacije i da se Jerković Kraljić to nije smjelo dogoditi, ali uvjerena je kako mnogi europarlamentarci posežu za sličnim metodama.

“Cijeli sustav privilegija za zasutpnike Europskog parlamenta je osmišljen tako da ih se ušuška i odlijepi od birača. Većina njih poklekne i zaboravi na potrebe građana I kad bi se istinski netko time pozabavio, cijela bi se ta kula bjelokosna urušila, ali to se ne događa. Na više razina EU puca po šavovima, ali se ništa ne događa. Članice krše pravila EU-a, no malo ih se kritizira, kako je to bilo u slučaju Mađarske i Poljske, ali ništa se suštinski ne mijenja”, upozorila je Orešković.

Glavašević uopće nije želio razgovarati o mogućnosti da ipak postane zastupnik u Europskom parlamentu jer se trenutačno ne bavi politikom.

Jerković Kraljić ušla u EP sa samo 1005 preferencijalnih glasova

Na izborima za EP je osvojio više od 10 tisuća preferencijalnih glasova, a Orešković 11,5 tisuća. Prema podacima DIP-a, Jerković Kraljić na tim je izborima osvojila tek 1005 preferencijalnih glasova, čak 363 glasa manje nego na izborima za EP 2019. godine. Oba puta postala je eurozastupnica jer je imala visoko mjesto na listi, dok je Tonino Picula na prošlim europskim izborima s posljednjeg, 12. mjesta izabran upravo preferencijalnim glasovima (30.000 glasova). Više od njega imala je samo nositeljica liste Biljana Borzan (više od 80 tisuća građana ju je podržalo preferencijalnim glasom).

Nakon Orešković pa Glavaševića sljedeća na listi bila je Sonja Kovač, zatim Joško Klisović, Vedrana Mišković pa Ranko Ostojić i Željka Šarčević Grgić.

Kakva su pravila za zamjene zastupnika u EP-u

Kad zastupnik u Europskom parlamentu umre, podnese ostavku ili odustane od mandata, zamjenjuje ga sljedeći neizabrani kandidat s iste izborne liste na kojoj je bio izabrani član. Točan način i pravila zamjene ovise o nacionalnom zakonodavstvu države članice iz koje zastupnik dolazi.

Pravilo preferencijalnih glasova (Hrvatska i većina EU): Mandat prelazi na sljedećeg neizabranog kandidata s te liste koji je osvojio najveći broj preferencijalnih glasova (ako je prešao zakonski prag od npr. 10% glasova liste). Ako nema takvih kandidata s dovoljnim brojem preferencijalnih glasova, u Europski parlament ulazi sljedeći kandidat prema poretku (redoslijedu) na listi kako ga je stranka prvotno predložila.

Zamjenski kandidati: Neke države članice (poput Njemačke) dopuštaju da se uz svakog kandidata na listi unaprijed službeno imenuje njegova izravna zamjena (tzv. substitute candidate) koja odmah uskače u slučaju smrti ili odustajanja. Nakon što se utvrdi nasljednik mandata, nadležna državna tijela (u Hrvatskoj je to Državno izborno povjerenstvo) obavještavaju Europski parlament. Novi zastupnik prije službenog stupanja na dužnost mora potpisati izjavu da ne obavlja nijednu drugu nespojivu dužnost (poput pozicije ministra ili zastupnika u nacionalnom parlamentu).

Marko Vešligaj s liste SDP-a ušao je u Europski parlament nakon smrti Predraga Matića Freda.