Televizija i portali gube bitku s društvenim mrežama: Hrvati među rekorderima u izbjegavanju vijesti

Prema izvješću Digital News Report 2026, koje je objavio Reuters Institute pri Sveučilištu Oxford, 42 posto ispitanika na 48 medijskih tržišta povremeno ili često izbjegava vijesti. Godine 2017. taj je udio iznosio 29 posto.

Posebno zabrinjavaju podaci za Hrvatsku, Bugarsku, Grčku i Tursku, gdje najmanje 60 posto ispitanika navodi da svjesno izbjegava informiranje.

Istodobno opada i zanimanje za vijesti. U 46 zemalja za koje postoje usporedivi podaci udio izrazito ili vrlo zainteresiranih za vijesti smanjio se s 59 posto u 2021. na manje od 46 posto u 2026. godini, piše N1 BiH.

Društvene mreže prestigle televiziju

Mijenjaju se i navike informiranja. Društvene mreže i videoplatforme prvi su put prestigle televiziju i internetske portale kao izvori vijesti. Koristi ih 54 posto ispitanika, dok se putem televizije informira 52 posto, a putem medijskih portala i aplikacija 51 posto.

Izvješće OECD-a objavljeno 9. studenoga upozorava da ljudi često izbjegavaju vijesti jer ih doživljavaju kao pretjerano negativne, ponavljajuće i emocionalno iscrpljujuće, osobito kada je riječ o ratovima i politici.

Izbjegavanje vijesti ne znači nužno ravnodušnost

Stručnjaci ističu da svjesno ograničavanje praćenja vijesti ne mora značiti nezainteresiranost za društvena zbivanja. Za neke je to način zaštite od stresa i osjećaja bespomoćnosti, dok je kod drugih povezano s nepovjerenjem u medije.

Ipak, dugoročno izbjegavanje informiranja može imati ozbiljne posljedice. Reuters Institute upozorava daslabljenje interesa za vijesti otežava sudjelovanje građana u političkim procesima i mijenja njihov odnos prema profesionalnom novinarstvu.

Rezultati istraživanja otvaraju i važno pitanje za medije: kako izvještavati o krizama, ratovima i nasilju, a da se publiku pritom dodatno ne opterećuje i ne potiče na povlačenje iz informiranja?