U vrhu smo EU po posjedovanju nekretnina, ali i po onima koje su prazne

Podaci u Eurostatovoj publikaciji su iz 2024. godine, a prema njima 68 posto stanovništva u kućanstvima EU-a vlasnici su istih dok preostalih 32 posto živi u unajmljenim stanovima. Najveći udio vlasništva bilježi Rumunjska gdje čak 94,3 posto stanovništva živi u vlastitom kućanstvu, dok je samo 5,7 posto podstanara. U Slovačkoj je taj udio 93 posto, u Mađarskoj 92 posto, a Hrvatska je na toj ljestvici četvrta. Kod nas 91 posto stanovništva živi u vlastitom domu, odnosno nekretnini.

Najmanji udio vlasništva nad nekretninama imaju Nijemci. U Njemačkoj čak 52,8 posto stanovnika žive kao podstanari u unajmljenim nekretninama. Slijede Austrija gdje je taj udio 46 posto i Danska s 39 posto. Najveći udio stanovništva koji ne živi u vlastitoj, nego unajmljenoj nekretnini ima Švicarska koja nije članica EU-a, čak 58 posto.

U bogatijim zemljama više podstanara

Vratimo li se gornjem dijelu tablice, među 12 zemalja s najvećim postotkom stanovništva koje živi u nekretnini koju posjeduje čak jedanaest ih je postkomunističkih, a jedini 'uljez' je Italija na devetom mjestu.

Očito je u zemljama nekadašnjeg socijalističkog sustava mjerilo vrijednosti bilo posjedovanje nekretnine, a tamo se i lakše dolazilo do tzv. društvenih stanova koje su početkom 1990-ih građani relativno povoljno otkupljivali. S druge strane, s najmanjim postocima stanovništva koje živi u vlastitim kućanstvima su najbogatije zemlje EU-a: Njemačka, Austrija, Danska, Francuska, Luksemburg, Švedska... U njima bar trećina stanovništva živi u podstanarstvu.

Čak 76 posto Hrvata živi u kućama

Gleda li se vrsta nekretnine u kojoj stanovnici EU-a žive - stan, kuća ili nešto treće poput kuća na vodi ili kamp-kućica - Hrvatska je opet pri vrhu. Prednjači Irska gdje 90,2 posto stanovništva živi u kući, druga je Nizozemska (77,1 posto), treća je Belgija (76,8 posto), a četvrta Hrvatska. Kod nas 75,8 posto stanovništva živi u kućama, a 24,2 posto u stanovima.

U kućama najmanje žive Španjolci, njih 34,6 posto naspram 65,3 posto u stanovima. U nečlanici EU-a Švicarskoj udio stanovništva koji živi u kućama je najmanji - 33,7 posto.

Život u nekoj trećoj stambenoj varijanti najpopularniji je u Nizozemskoj gdje 2,9 posto stanovnika živi u kućama na vodi ili kućama na kotačima. U Njemačkoj ih je 2,1 posto, u Švicarskoj 1,9 posto, a u Hrvatskoj samo 0,1 posto.

Tko ima najviše životnog prostora?

Što se tiče veličine stambenog prostora, odnosno sobe po 'glavi' stanara, prosjek EU-a je 1,7 soba po osobi. Tako najviše stambenog prostora imaju stanovici Malte - 2,2 sobe po osobi, a slijede Belgija, Luksemburg i Nizozemska s 2,1 soba po osobi. Na drugom kraju ljestvice po ovom kriteriju su Slovačka i Rumunjska s 1,1 sobom po osobi te Poljska i Latvija s prosjekom od 1,2 sobe po osobi.

Prema ovome kriteriju Hrvatska i druge bivše socijalističke zemlje su na 'lošijem' kraju tablice. Hrvatska je 23. s prosjekom od 1.3 sobe po osobi, a lošije su samo već spomenute četiri. S Hrvatskom je u istom rangu Grčka s 1,3 sobe po osobi.

Najmanje životnog prostora u kućanstvu imaju Slovaci. Dok u prosjeku imaju samo 1,1 soba po osobi, u kućanstvu ih u prosjeku živi 3,1 što je najviše u EU. Na drugom mjestu je Poljska gdje u kućanstvu u prosjeku živi 2,9 osoba, dok Hrvatska i Irska dijele treće mjesto s 2,7 osoba po kućanstvu. U prosjeku najmanje osoba živi u kućanstvima u Litvi i Finskoj (1,9) te u Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj (prosječno dvije osobe).

Devet posto Europljana ne može dobro zagrijati dom

Ne utječe na kvalitetu stanovanja samo broj ljudi koji žive u kućanstvu, nego i mogućnost odgovarajućeg grijanja doma.

U EU, prema podacima Eurostata, devet posto stanovništva ne može na odgovarajući način zagrijati dom - najviše u Bugarskoj i Grčkoj gdje 19 posto kućanstava nema odgovarajuće grijanje, a najmanje, ispod tri posto, Finska, Slovenija i Poljska.

Hrvatska je s 4,6 posto po tom kriteriju u ugodnijem dijelu tablice između Belgije i Danske.

Koliko je stambenog fonda iskorišteno?

Nedavno je portal Geozofija objavio analizu o udjelu stambenog fonda koji se koristi za stalno stanovanje u europskim zemljama.

Prema toj analizi koju je izradio autor spomenute platforme Jure Taraš koristeći podatke Eurostata i nacionalnih statističkih zavoda, u Europskoj uniji 80 posto stambenog fonda koristi se za stanovanje, a preostalih 20 posto čine prazni stanovi, stanovi koji se koriste za povremeni boravak, odmor i u druge svrhe.

"Države zapadne, srednje i sjeverne Europe imaju najveće udjele stambenog fonda koji se koristi za stalno stanovanje. U tim državama preko 80 posto stambenog fonda koristi se za stalno stanovanje, a preko 90 posto u Nizozemskoj, Luksemburgu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj i Njemačkoj", piše autor ove analize.

Jako puno stanova u kojima se ne stanuje

S druge strane, u državama južne i jugoistočne Europe manje od 70 posto stambenog fonda koristi se za stanovanje što je, prema tumačenju autora, posljedica razvijenog turizma i velikog broja vikendica i stanova za kratkoročni najam, ali i poreznih i stambenih politika koje nisu prevenirale nepovoljan utjecaj turizma na tržište nekretnina.

Hrvatska po tom pitanju stoji loše sa samo 60 posto stambenog fonda koji se korist za stanovanje. Manji udio jedino ima Crna Gora (55 posto) pa je prema tome Hrvatska članica EU-a s najvećim udjelom stambenog prostora koji, jednostavno rečeno, zjapi prazan. Nešto bolje stoje Bugarska sa 61 posto i Grčka sa 65 posto iskorištenosti stambenog prostora. U Nizozemskoj, pak, 96 posto stambenog fonda koristi se za stanovanje.