Oglas

Lana Božić

Učenici i studenti izlaze na ulice: "Želimo budućnost u ovoj državi"

U petak, 20. studenoga, najavljen je cjelodnevni bojkot nastave u Zagrebu, Rijeci, Puli, Zadru i Osijeku. O tome tko stoji iza inicijative, što žele promijeniti i kakva su njihova očekivanja od vlasti, za N1 studio u živo govorila je studentica iz Rijeke Lana Božić.

Oglas

Iza štrajka, ističe Božić, ne stoji jedna organizacija ni nekoliko pojedinaca, nego učenici i studenti iz različitih dijelova Hrvatske. 

„Iza toga stoje mnogi studenti i učenici, stvarno diljem Hrvatske. Svi međusobno razgovaramo, diskutiramo i tek onda odlučujemo. Dakle, direktnom demokracijom, glasanjem ili, ako tijekom rasprave vidimo da se slažemo, onda smo na taj način odlučili. A kada to kažem, mislim apsolutno sve – od maila koji će se poslati, objave koja će ići pa do toga koji su naši zahtjevi. Iza ovoga stoje pojedinci kao što sam ja, učenici i studenti“, objašnjava Božić.

Štrajk je najavljen u nekoliko hrvatskih gradova, a organizatorima se posljednjih dana javljaju i mladi iz drugih sredina koji se žele uključiti. Iako još nemaju konkretne procjene ukupnog broja sudionika, očekuju dobar odaziv. U Rijeci su, primjerice, srednjoškolci proveli anketu u kojoj se 400 učenika iz najmanje pet škola izjasnilo da će sudjelovati.

„Zasigurno se štrajk događa u Zagrebu, Puli, Rijeci, Osijeku i Slavonskom Brodu, ali u zadnjih nekoliko dana javljaju nam se ljudi iz raznih gradova i mjesta koji se žele sami organizirati. Poručili smo im da su dobrodošli. Ne raspolažemo konkretnim brojkama, ali po našoj procjeni trenutačno imamo stvarno velik zamah. Jako puno ljudi podržava inicijativu i reklo je da će doći. I voljela bih napomenuti da ovo nije jedini štrajk koji ćemo napraviti, ovo je tek prvi u nizu“, kaže Božić.

Štrajk će se provoditi na način da učenici i studenti ne dolaze na nastavu, nego se okupljaju ispred fakulteta i škola ili u njihovim prostorima. Sa sobom će nositi transparente na kojima će istaknuti svoje zahtjeve i probleme, s namjerom da o njima informiraju i druge učenike, studente, ali i širu javnost. U Rijeci će se srednjoškolci, najavljuje Božić, okupljati na stepenicama Bonavije.

Organizatori su objavili pet konkretnih zahtjeva, a prvi se odnosi na dostupnije i priuštivije stanovanje za mlade. Među problemima koje žele riješiti posebno ističu položaj studenata koji zbog turističke sezone ostaju bez najma upravo u vrijeme završnih ispita.

„Primjerice, tražimo da se studente ne izbacuje iz stanova 1. lipnja zbog turista jer oni tada nemaju gdje spavati, i to u trenutku kada su im najvažniji ispiti na kraju godine. Tražimo i da se stanovi prenamijene za mlade, a ne isključivo za investitore“, ističe Božić.

Drugi zahtjev odnosi se na troškove života. Mladi traže niže cijene energenata, ograničavanje cijena proizvoda u trgovinama te uvođenje toplog obroka u srednje škole. Treći je veće ulaganje u javno zdravstvo, obrazovanje, znanost i mentalno zdravlje mladih.

Kao jedan od konkretnih primjera navode i obećanu, ali još neotvorenu polikliniku u Zagrebu za studente koji nisu iz glavnog grada.

Četvrti zahtjev odnosi se na demilitarizaciju i protivljenje obveznom vojnom roku. Božić pritom naglašava da mladi ne žele da njihova generacija prolazi kroz ratna stradanja kakva su doživjeli njihovi roditelji.

„Ne želimo obvezan vojni rok, ne želimo da naši mladi ginu kao što su ginuli naši roditelji. Nalazimo se između dva vrlo važna datuma, žrtava u Vukovaru i žrtava u Ovčari, gdje su doslovno naši roditelji ginuli da bismo mi imali budućnost. Zahvaljujemo im na tome i upravo zato se borimo za našu budućnost jer su nam omogućili državu u kojoj se za nju možemo boriti“, poručuje.

Peti zahtjev tiče se zaštite okoliša. Mladi traže odgovornost i sankcioniranje postojećih ekocida, javnu dostupnost podataka o kvaliteti okoliša te veća ulaganja u željeznički i javni prijevoz.

Govoreći o razlozima zbog kojih se uključila u inicijativu, Božić kaže da već godinama razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Ipak, upravo ljubav prema zemlji, kulturi i ljudima koje ovdje ima potaknula ju je da pokuša nešto promijeniti.

„Ja već jako dugo, kad kažem jako dugo, mislim godinama, razmišljam o tome kako ovdje nemam uvjete života koji su mi potrebni i kako ovdje stvarno ne mogu živjeti lagodno. Razmišljam o tome da se, nažalost, iselim iz Hrvatske. Ali volim svoju zemlju, našu kulturu, ovdje su mi prijatelji i željela bih ostati. Zato se želimo boriti za našu budućnost. Konkretno, najviše nas muče stanovanje i troškovi života kao osnovne potrebe da bismo mogli dostojanstveno živjeti“, objašnjava.

Strah od toga hoće li si u Hrvatskoj moći osigurati samostalan život, kaže, nije samo pitanje budućnosti, nego problem s kojim se mladi suočavaju već danas. Kao jedan od pokazatelja navodi podatak da mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju najkasnije u Europskoj uniji, u prosjeku s 31,5 godinom, dok je europski prosjek 26,3 godine.

Posebno su, ističe, ugroženi studenti koji ne uspiju dobiti mjesto u studentskom domu ili stipendiju za socioekonomski ugrožene skupine, pa se teško nose s troškovima najma i svakodnevnog života.

„Mnogi studenti krpaju kraj s krajem kako bi mogli plaćati stanove jer nisu dobili mjesto u domu ili su ostali ispod crte za stipendiju. Na taj način ih se zapravo zanemaruje. Tako da je taj strah realan i sada“, upozorava Božić.

Od vlasti očekuju da ozbiljno razmotri njihove zahtjeve, ali i prijedloge rješenja koje pripremaju u programu koji bi trebao biti objavljen prije štrajka. Ne inzistiraju nužno na vlastitim prijedlozima ako postoje bolja rješenja, ali traže da se problemi mladih napokon počnu sustavno rješavati.

„Očekujemo da poslušaju naše zahtjeve i pročitaju program koji pišemo, u kojem predlažemo jako puno rješenja. Ako imaju bolje rješenje, odnosno bolji prijedlog koji adresira isti problem, to nam je u redu. Ali očekujemo da nas se posluša i da se mlade, ne samo danas ili sutra nego i ubuduće, počne slušati o tome koji su njihovi problemi“, kaže.

Na organizaciju štrajka utjecala su i iskustva mladih iz drugih zemalja. Hrvatski učenici i studenti dio su međunarodne organizacije Youth Strike International, kojoj su se priključili krajem listopada, a pripreme za štrajk traju otprilike mjesec dana. Inspiraciju su pronašli i u prosvjedima u Srbiji, osobito u načinu organiziranja bez istaknutih vođa i uz ravnopravno sudjelovanje svih uključenih.

„Prosvjedi u Srbiji svakako su bili inspirativni jer su naše kolege tamo pokazali što znači horizontalna organizacija, bez jednog ili nekoliko konkretnih vođa, gdje svatko ima jednako pravo na mišljenje i gdje se svačija perspektiva vrednuje. Te smo vrijednosti i mi usvojili“, kaže Božić.

Dodaje kako nastoje uključiti što više različitih mišljenja i perspektiva, pa su u obzir uzimali i konstruktivne prijedloge građana koji su im stizali putem društvenih mreža.

„Smatramo da je vrlo važno uključiti što više perspektiva i što više struka. Iza ovoga stvarno stoje mladi s različitim podlogama, iz različitih mjesta, s različitih fakulteta i škola. Zato svakoga potičemo da se uključi i doprinese“, zaključuje studentica iz Rijeke.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama