Zbog ovog problema u EU-u godišnje umire 35.000 ljudi: Kako se zaštititi?

Antibiotici su revolucionirali modernu medicinu i omogućili liječenje infekcija koje su nekoć bile smrtonosne. No kako bakterije postaju sve otpornije na lijekove namijenjene njihovu uništavanju, taj je napredak ugrožen, piše Euronews.

Procjenjuje se da je antimikrobna rezistencija (AMR) odgovorna za 35.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europskoj uniji, a njezin utjecaj na zdravlje usporediv je sa zajedničkim utjecajem gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a.

"Otpornost na antibiotike nastaje kada se bakterije više ne mogu liječiti lijekovima koje inače koristimo protiv njih", izjavila je za Euronews Fiona Walsh, profesorica na irskom Sveučilištu Maynooth. Njezina istraživanja usmjerena su na otpornost na antibiotike u kontekstu zdravlja ljudi, životinja i okoliša.

Za pacijente zaražene bakterijama otpornima na više antibiotika posljedice mogu biti osobito ozbiljne. Liječnici ponekad moraju kombinirati nekoliko antibiotika kako bi liječili infekciju, no u nekim slučajevima čak ni takve kombinacije nisu učinkovite.

"Nažalost, neki će ljudi umrijeti", upozorila je Walsh.

A izgledi su sve lošiji. Studija objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet predviđa da bi bakterijska antimikrobna rezistencija mogla izravno uzrokovati 39 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta između 2025. i 2050. godine.

Prekomjerna uporaba antibiotika kod ljudi, njihova primjena kod životinja, loši sanitarni uvjeti i onečišćenje okoliša mogu pridonijeti širenju otpornosti. Bakterije i genetski materijal koji im omogućuje otpornost na antibiotike mogu se prenositi između ljudi, životinja i okoliša.

Zbog toga istraživači sve češće prihvaćaju pristup poznat kao "Jedno zdravlje" (One Health), koji polazi od činjenice da se zdravlje ljudi ne može promatrati odvojeno od zdravlja životinja i okoliša.

Kako se boriti protiv antimikrobne rezistencije?

"Dobra je vijest da postoji mnogo različitih načina za uništavanje bakterija i drugih mikroorganizama", rekla je Walsh. "Postoje i načini na koje se možemo zaštititi."

Cjepiva mogu smanjiti broj infekcija, a time i potrebu za antibioticima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da bi se boljom primjenom cjepiva globalna potrošnja antibiotika mogla smanjiti za 2,5 milijardi doza godišnje.

"Održavanje dobrog zdravlja iznimno je važno", naglasila je Walsh, jer se time može smanjiti vjerojatnost razvoja infekcija koje zahtijevaju liječenje antibioticima, osobito među starijim osobama i onima s oslabljenim imunosnim sustavom.

"Bakterije se također bore protiv drugih bakterija. Ako u našem tijelu imamo zdravu bakterijsku zajednicu, ona nam može pomoći u borbi protiv infekcija", objasnila je Walsh.

"Bakterije su nam nužne za život. Potrebne su nam u crijevima, na koži i u ustima. Iznimno su važne", dodala je, upozorivši da pretjerana uporaba antibiotika i dezinficijensa može narušiti prirodne obrambene mehanizme organizma.

Prema mišljenju Walsh, rješenje nije samo u razvoju novih antibiotika, iako su oni i dalje važni. Istraživači se moraju usredotočiti i na cjepiva, pročišćavanje otpadnih voda te načine poboljšanja zdravlja životinja u cijelom prehrambenom lancu.