Hrvatska se na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne u 2021. godini nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 analiziranih zemalja, objavljeno je u četvrtak.

Kako pokazuju rezultati “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.”, Hrvatska je ostvarila poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije.

Tako se pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti tijekom posljednjih pet godina, od 2017. do 2021., kreće između 59. i 61. mjesta. “To znači da zapravo stagniramo”, konstatirali su iz IMD-a iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 334 kriterija od kojih se dvije trećine njih odnosi na statističke podatke, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika, koje je provedeno u ožujku i travnju ove godine.

Na razini 20 indeksa konkurentnosti, Hrvatska je ostvarila dobre pozicije u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.).

Velikih problema i potencijala za promjenu, apostrofirano je u objavi, Hrvatska ima u čak sedam od 20 indeksa, pri čemu je na samom začelju u području prakse upravljanja (64.), tržišta rada (64.), stavova i vrijednosti (63.), zakonodavstva u poslovanju (61.), osnovne infrastrukture (60.), stranih investicija (59.) te financija (59.).

Po mišljenju gospodarstvenika, najpovoljniji indikatori su kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.

Kao osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini istaknuti su reforma i digitalizacija pravosudnog sustava, javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti, smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje, podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja, kao i razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.

Hrvatska zadnja od zemalja Europske unije

I ove godine Hrvatska je na  posljednjem mjestu među članicama EU-a, a primjerice Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za sedam, pet i tri mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu.

Poljska je, pak, zabilježila pad za osam pozicija pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za po pet (40. i 53. mjesto) dok je Češka pala za jedno te se sada nalazi na 34. mjestu.

Švicarska je ove godine zauzela prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti, druga je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države.

Iza Hrvatske, na ljestvici se nalaze još Mongolija, Bocvana, Južna Afrika, Argentina i Venezuela.

Mudrinić: Postoji nada da bi se mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti – gospodarskog rezultata, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukturi, pri čemu se koristi 20 indeksa, pet za svako područje.

Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu tako su zabilježeni u području domaćeg gospodarstva (+1), zaposlenosti (+4), porezne politike (+5), društvenog okvira (+10), produktivnosti i efikasnosti (+6) i znanstvene infrastrukture (+4).

S druge strane, najveći pad u odnosu na lani zabilježen je u području međunarodne trgovine (-10), stranih ulaganja (-18), cijena (-8) i javnih financija (-10).

Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Ivica Mudrinić izjavio je da se pozicija Hrvatske na ljestvici konkurentnosti tek marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostaje za usporedivim zemljama, novim članicama EU-a.

Ipak, mišljenja je, događanja tijekom pandemije i očekivanja u postpandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU-a, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene.

“Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće”, istaknuo je Mudrinić, koji je na jučerašnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za konkurentnost objavio da se povlači s mjesta predsjednika NVK-a, na kojem je proveo niz godina.

Do izbora novog predsjednika Vijeće će voditi njegov dosadašnji član Ivan Mišetić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.