U sljedećih deset godina autoindustrija će se promijeniti više nego u proteklih 130, a potpuno će se promijeniti i navike vezane uz vožnju kakve sada poznajemo, rečeno je u četvrtak tijekom "Auto@2030 Adria konvencije autoindustrije", u organizaciji Swiss School of Business and Managementa (SSBM).

Cilj konvencije bio je usporediti situaciju razvijenih europskih automobilskih tržišta s našom regijom i prikazati na koji način će se transformirati poslovanje automobilima.

Mate Rimac, vlasnik Rimac Automobila, tvrtke koja je nedavno predstavila spektakularnu “Neveru”, kazao je da njegova tvrtka još uvijek nije u potpunosti uspjela, ali da je na najboljem putu da se svi planovi ostvare. Rekao je da mu je žao što na desetogodišnjem putu razvoja nije više ignorirao konkurenciju, odnosno što ju je previše analizirao umjesto da radi po svome. Naglasio je da autoindustriju čekaju ogromne promjene – po njegovom mišljenju u bliskoj budućnosti najvjerojatnije više neće biti vlasnika automobila, vozila će biti autonomna i neće se koristiti samo tri posto raspoloživog vremena kao sada, nego više od 90 posto.

“Promijenit će se gradovi, cijene nekretnina, bit će manje policije na cestama”, istaknuo je Rimac, rekavši i da je u cijeloj toj priči još uvijek mnogo nepoznanica. Pitanje je, kazao je, hoće li se nekim novim klincima uopće ići na vozački ispit, hoće li imati vremena i volje servisirati vozila.

Najavio je i da će Rimac Automobili uskoro krenuti i sa serijskom proizvodnjom komponenti za vozila.

Idejni začetnik konvencije u suradnji sa SSBM-om Damir Gavran također je naveo da će budućnost auto industrije obilježiti elektrifikacija vozila, autonomna vožnja, digitalizacija, konektivnost vozila kao i alternativni kanali prodaje. U industriju električnih vozila, kaže on, u proteklih desetak godina uloženo je 330 milijardi dolara i zbog nje su otvorene tisuće novih tvrtki.

Po njemu, konkurencija među proizvođačima bit će sve fluidna a sve manje asimetrična. Potkrijepio je to time što velike svjetske kompanije poput Googlea ili Alibabe, ulažu u autonomnu vožnju i druge aspekte vezane uz vozila, a i veliki konkurenti poput BMW-a, Mercedesa i Audija zajednički rade na nekim projektima.

Već lani prodano dva milijuna električnih vozila, predvodi Kina

Predstavnik tvrtke JATO Dynamics Darin Janković otkrio je da je tijekom prošle godine na svjetskom tržištu prodano dva milijuna električnih vozila, a 2011. njih samo 45.000. Kina je globalni predvodnik po prodaji električnih vozila, lani ih je tamo prodano gotovo milijun, u SAD-u 254 tisuće, u Njemačkoj 198 tisuća. Samo u prvom kvartalu ove godine u Kini je već prodano gotovo 400 tisuća električnih vozila, 326 posto više nego u isto vrijeme lani. Isto tako sedam posto prodanih vozila u prvom kvartalu ove godine u Europi imalo je baterijski pogon.

Zanimljiv je podatak da u Norveškoj udio prodaje električnih vozila u ukupnoj prodaji iznosi čak 44 posto, dok je s druge strane u isto tako razvijenom Japanu tek 0,3 posto. S druge strane, Europljani pokazuju vrlo dobre rezultate kada je riječ o prodaji plug-in hibrida, a Nijemci su po tome prvi u svijetu.

U Hrvatskoj je prošle godine prodano 537 električnih vozila što je tek 1,2 posto u ukupnoj prodaji. Spomenuvši globalne heroje elektrifikacije vozila, među kojima su i Musk i naš Rimac, Janković je podsjetio da je još 1898. godine Ferdinand Porsche napravio prvi električni auto.

Predstavnik tvrtke Emil Frey Tomislav Miletić osvrnuo se na subvencije koje naša država daje za kupnju električnih automobila rekavši da je interes za kupnju takvih vozila ogroman, ali da su subvencije nedostatne.

“To je jedan od razloga zašto je ovdašnji vozni park električnih auta još uvijek skroman”, kazao je Miletić, dodavši kako bi država mogla ponoći da se to promijeni. Po njemu aktualni sustav poticanja takvih vozila – kada se o tome govori samo jedan dan godišnje – više nije održiv, već se treba pronaći novi modus, da se o kupovini takvih čistih vozila razmišlja cijele godine.

Smatra i da bi hrvatska infrastruktura koja prati električna vozila trebala biti bolja, da bi trebali imati više punionica, pogotovo brzih. Primjerice, u Hrvatskoj na 100 kilometara autoceste postoji 14 punionica, u Norveškoj više od 900. Miletić, inače, smatra da bi prodaja električnih vozila kod nas ove godine mogla narasti na tri posto.