Kako smanjiti bacanje hrane uz nekoliko jednostavnih pravila

Bacanje hrane u kućanstvu obično nastaje iz niza sitnih propusta pri kupnji i čuvanju namirnica, a većinu njih moguće je ispraviti bez dodatnih troškova.

Podaci Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država pokazuju da se ondje godišnje baci između 30 i 40 posto ukupno proizvedene hrane, u vrijednosti od oko 161 milijarde dolara. U Europskoj uniji svake godine u otpad odlazi približno 88 milijuna tona hrane, a više od polovice te količine nastaje u privatnim kućanstvima. Odgovornost zato ne leži samo na trgovačkim lancima i proizvođačima, jer velik dio gubitka nastaje u kuhinjama običnih ljudi.

Gdje se hrana gubi

Gubitak nastaje u svakoj fazi opskrbnog lanca. Roba se kvari tijekom skladištenja i prijevoza, osim kukaca štetu joj nanose bakterije i plijesan, a dio nikada ne stigne do police jer ne zadovoljava estetske kriterije trgovine. Najviše ipak stoji posljednja karika, kada kupljena hrana ostane nepojedena u kućanstvu. Kad se baci pecivo, s njim propadaju i gnojivo i energija utrošeni na uzgoj žita te rad pekara, pa bacanje hrane na kraju lanca košta znatno više od onoga što se vidi u kanti.

Popis prije odlaska u trgovinu

Pregled smočnice, hladnjaka i zamrzivača prije kupnje najjednostavnije je pravilo, a ujedno daje i najvidljiviji učinak. Popis sastavljen kod kuće omogućuje da se o nabavi odluči unaprijed, prije nego što glad počne utjecati na prosudbu. Kupci bez plana uzimaju treću vrećicu rikule jer im se učinila svježom, a onu od prošlog tjedna pronalaze tri dana kasnije, već potamnjelu. Drugi dio pravila, koji se u praksi najčešće preskače, jednako je važan i nalaže da u košaricu ide samo ono što je zapisano na popisu.

Jelovnik koji spaja sastojke

Planiranje nekoliko obroka za cijeli tjedan unaprijed donosi uravnoteženiju prehranu i sprječava kupnju viška namirnica koje nitko ne bi stigao pojesti. Pri odabiru recepata isplati se tražiti jela sa zajedničkim osnovnim sastojcima, jer sedam posve različitih recepata znači i sedam različitih popisa za kupnju. Brokula jedan dan može poslužiti kao prilog uz meso, a sljedećeg dana završiti u složencu ili varivu, pa ista glavica pokriva dva obroka i ne ostaje zaboravljena u ladici za povrće.

Mjesto za svaku namirnicu

Kada se voće i povrće pokvari prije nego što dođe na red, uzrok je obično u načinu čuvanja. Kupus dulje ostaje svjež ako se omota u papirnati ubrus i spremi u zatvorenu posudu u ladici za povrće. Rajčice i banane čuvaju se na kuhinjskom pultu, izvan hladnjaka, dok krumpiru i luku odgovara hladan i taman prostor, primjerice ostava ili podrum. Začinsko bilje znatno dulje ostaje svježe u čaši vode. Manja zaliha smrznutog voća i povrća dobro dođe kada se svježe namirnice potroše prije sljedeće kupnje, jer tada nema potrebe za naglim odlaskom u trgovinu.

Označeni zamrzivač

Ostatak ručka koji se neće pojesti u sljedećih dan ili dva treba spremiti u zamrzivač, a posuda pritom mora imati oznaku sadržaja i datuma. U hrpi jednakih neoznačenih posuda lako se izgubi pregled nad sadržajem, pa jela ostaju u zamrzivaču mjesecima dok ne postanu neupotrebljiva. Uredno složen zamrzivač služi kao druga smočnica, a spremljena porcija variva dobro dođe za večeru u danima kada nema vremena ni volje za kuhanje.

Voće i povrće bez savršenog oblika

Zakrivljena mrkva ili jabuka koja nije savršeno okrugla ima jednak okus i jednaku hranjivu vrijednost kao besprijekoran primjerak, a ipak rijetko stigne do police. Veliki trgovački lanci ulažu mnogo truda u besprijekoran izgled ponude, ponekad i nauštrb kvalitete. Na tržnicama i kod lokalnih obiteljskih gospodarstava plodovi nepravilnog oblika redovito su dostupni, često i po nižoj cijeni. Proizvode s većim oštećenjima ili tragovima kvarenja ipak se ne isplati kupovati, koliko god bili jeftini.

Ostaci kao sirovina

Ostaci jučerašnjih obroka čest su razlog bacanja hrane, iako većina njih može poslužiti kao temelj za novo jelo. Preostala riža dobro se slaže s pirjanim povrćem ili kao nadjev za punjene paprike, a kuhana s mlijekom i cimetom postaje puding. Piletina ili puretina od nedjeljnog ručka sutradan se može narezati u juhu, sendvič ili salatu. Pečeno povrće lako se uklopi u omlet i slane palačinke, a poslužit će i kao nadjev za pizzu. Od starog kruha nastaju krušne mrvice i krutoni, prezrele banane dobra su osnova za kruh od banane ili gusti voćni napitak, a od nagnječenih rajčica kuha se domaći umak. Za većinu tih postupaka nije potrebna posebna kulinarska vještina, a posao obično traje nekoliko minuta.

Kompostiranje i obroci pripremljeni unaprijed

Kore, peteljke i slični organski ostaci ne moraju završiti na odlagalištu. Kompostiranjem u dvorištu hranjive tvari vraćaju se u vlastiti vrt, a kućanstva bez vanjskog prostora mogu koristiti manje posude za kompostiranje predviđene za stan. Takve posude imaju poklopac s filtrom, pa se u kuhinji ne osjeti miris, a kad se napune, sadržaj se odnosi u zajednički kompostnik ili najbliže reciklažno dvorište. Za dobar kompost potrebna je ravnoteža, zato uz vlažne ostatke voća i povrća treba dodavati i suhi materijal poput lišća, slame ili izrezanog kartona. Kuhana jela, meso i mliječni proizvodi ne stavljaju se u kompostnik jer privlače glodavce i usporavaju razgradnju.

Za dane provedene izvan kuće dobro je rješenje obrok pripremljen unaprijed. Jedna dodatna porcija skuhana uz večeru sutradan u kvalitetnoj posudi odlazi na posao ili u školu, pa ujutro nema žurbe oko pripreme ručka. Posuda s dobrim brtvljenjem i pregradama drži jelo na okupu i sprječava miješanje priloga s glavnim jelom. Kuhanje u nešto većoj količini troši jednako energije i vremena kao priprema jednog obroka, a smanjuje potrebu za kupnjom gotove hrane, koja često dolazi u ambalaži za jednokratnu uporabu.