Priprema li se "crna lista" turista? Neki bi gosti mogli teže do apartmana, ideja već izazvala burne reakcije

Turisti već godinama ocjenjuju hotele, apartmane, turističke agencije i domaćine. Na internetskim platformama mogu pohvaliti ljubaznog vlasnika, čistoću i dobru lokaciju, ali i sniziti ocjenu zbog neispravnog klima-uređaja, neudobnog kreveta ili čak premalo toaletnog papira. No što kada bi i domaćini mogli međusobno upozoravati na goste s kojima su imali ozbiljnih problema? O toj je temi pisao srpski portal B92.

U turističkim krugovima i internetskim zajednicama povezanima s ljetovanjem u Grčkoj raspravlja se upravo o takvoj mogućnosti. Pojavila se ideja o svojevrsnoj evidenciji problematičnih gostiju kojoj bi mogli pristupati iznajmljivači i drugi turistički djelatnici. Međutim, prijedlog otvara niz pravnih i praktičnih pitanja, piše slovenski Metropolitan.

Tko bi završio na "crnoj listi“?

Ideja se ne bi odnosila na goste koji napišu negativnu recenziju, požale se na smještaj ili zatraže uklanjanje stvarnog nedostatka. Na popisu bi se trebali naći prvenstveno oni za koje postoje dokazi o ozbiljnim zloupotrebama.

Primjerice, to bi mogli biti gosti koji vlasniku prijete lošom recenzijom ako im ne vrati novac, ne odobri popust ili besplatna noćenja. Na popisu bi mogli završiti i oni koji odu bez plaćanja, namjerno uništavaju inventar, kradu predmete iz apartmana, odbijaju platiti dokazanu štetu ili prijete i agresivno se ponašaju prema vlasnicima i zaposlenicima.

Problematičnim bi se smatralo i namjerno, opetovano kršenje kućnog reda, primjerice organiziranje velikih zabava ondje gdje su one izričito zabranjene. Posebno bi se pratili slučajevi u kojima se isti obrazac ponašanja ponavlja u različitim smještajnim objektima.

Jedna loša situacija ne bi smjela biti dovoljna

Najveći problem takvog sustava jest pitanje tko bi odlučivao je li gost doista problematičan i kako bi se provjeravale tvrdnje vlasnika. Postoji i opasnost da netko završi na listi samo zato što je napisao neugodnu, ali opravdanu kritiku.

Zagovornici ideje zato smatraju da bi svaka prijava morala biti potkrijepljena dokazima – fotografijama oštećenja, računima za nastalu štetu, prepiskom između gosta i vlasnika, zapisnicima ili drugim dokumentima.

Bez jasnih pravila takav bi se popis lako mogao pretvoriti u sredstvo za osobne obračune.

Gost koji se žali da klima-uređaj tri dana nije radio, traži čistu sobu ili ostavi negativnu recenziju jer smještaj nije odgovarao oglasu nije problematičan turist. Kao potrošač ima pravo upozoriti na nedostatke i tražiti njihovo uklanjanje. Sasvim je druga situacija kada netko prijetnju negativnom recenzijom koristi kako bi iznudio pogodnosti na koje nema pravo.

Burna rasprava na Facebooku

Ideja je izazvala rasprave i u internetskim zajednicama, među ostalim u Facebook grupi Grčka info.

Dio korisnika smatra da je vrijeme da i vlasnici apartmana dobiju određenu zaštitu. Ako gost može javno ocijeniti domaćina i njegov smještaj, pitaju se zašto vlasnik ne bi mogao upozoriti druge iznajmljivače na osobu koja je namjerno izazvala veliku štetu ili otišla bez plaćanja.

Protivnici pak upozoravaju da turisti imaju pravo izraziti nezadovoljstvo. Kada bi vlasnik zbog običnog spora mogao nekoga označiti problematičnim, strah od takve liste mogao bi odvratiti goste od opravdanih pritužbi.

Otvaraju se i pitanja zaštite osobnih podataka, kriterija za uvrštavanje na popis, vremena čuvanja podataka te toga tko bi uopće smio imati pristup evidenciji.

A što s turistom koji u šest ujutro zauzme ležaljku?

Rasprava je očekivano izazvala i šaljive komentare. Je li problematičan turist onaj koji rano ujutro ručnikom "rezervira“ najbolju ležaljku? Onaj koji se žali da pogled na more nije isti kao na fotografijama? Ili gost koji u apartmanu za četiri osobe priprema ručak za njih 14?

Takvi primjeri pokazuju zašto subjektivni dojam vlasnika ne bi smio biti dovoljan za uvrštavanje gosta na popis. Eventualni sustav morao bi se odnositi isključivo na ozbiljne i dokazive prekršaje.

Važno je i pitanje prava gosta na prigovor. Ako bi takva evidencija mogla utjecati na njegove buduće rezervacije, morao bi biti obaviješten da je prijavljen i dobiti mogućnost osporiti navode. U suprotnom bi samo jedna lažna prijava mogla imati ozbiljne posljedice.

Hoće li u Grčkoj neki turisti ostati bez apartmana?

Za sada – ne. Riječ je tek o ideji i raspravi, a ne o službenom sustavu ili novom pravilu u Grčkoj.

Rasprava ipak pokazuje širi problem modernog turizma. Internetske recenzije gostima su dale veliku moć pri ocjenjivanju smještaja, dok iznajmljivači traže načine kako se zaštititi od onih koji sustav recenzija i reklamacija namjerno zloupotrebljavaju.

Ako bi takva evidencija jednog dana doista bila uvedena, morala bi imati jasne kriterije, provjeru prijava, zaštitu osobnih podataka i pravo gosta da odgovori na optužbe. Do tada priča o "crnoj listi turista u Grčkoj“ ostaje samo prijedlog koji je izazvao burnu internetsku raspravu.

Vlasnici objekata koij se iznajmljuju turistima mogu na platformi Airbnb ocjenjivati goste, ali to, zasad nije moguće na Bookingu.