Što nasljeđujemo od majke, a što od oca? Geni utječu i na inteligenciju i na kilograme

Da bismo razumjeli što doista možemo naslijediti, potrebno je najprije razumjeti osnove nasljeđivanja. Neke osobine ovise o dominantnim i recesivnim genima, ali većina karakteristika, poput tjelesne težine, inteligencije, raspoloženja ili pažnje, pripada takozvanim poligenskim osobinama, na koje utječe velik broj gena, kao i čimbenici iz okoline, piše nova.rs.

Metabolizam i tjelesna težina

U ljudskom tijelu postoje dvije osnovne vrste masnog tkiva: smeđe masno tkivo, koje sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature i metabolizma, te bijelo masno tkivo, koje služi kao energetska rezerva.

Istraživanja pokazuju da genetika utječe na raspodjelu i aktivnost tih tkiva, ali ne postoji pravilo prema kojem se „dobra“ masnoća nasljeđuje od majke, a „loša“ od oca. Riječ je o kombinaciji gena obaju roditelja, dok prehrana, tjelesna aktivnost i životne navike imaju presudnu ulogu.

Inteligencija

Inteligencija ima značajnu genetsku komponentu, ali ne nasljeđuje se pretežno od majke, kako se često tvrdi u popularnim člancima.

Na kognitivne sposobnosti utječu stotine gena koje dijete nasljeđuje od obaju roditelja, a okolina, obrazovanje i rani razvoj imaju ključnu ulogu u tome kako će se ti potencijali ostvariti.

Pažnja i koncentracija

Poremećaji pažnje, uključujući ADHD, imaju genetsku osnovu, ali su višefaktorski uvjetovani.

Određeni geni povezani s neurotransmiterima, poput serotonina i dopamina, mogu povećati osjetljivost, ali ne postoji jednostavna povezanost prema kojoj majčina biologija izravno određuje hoće li dijete imati problema s koncentracijom.

Početak puberteta

Vrijeme početka puberteta ovisi o genetici obaju roditelja i vanjskim čimbenicima, poput prehrane i općeg zdravstvenog stanja.

Znanstvena istraživanja pokazala su da određeni geni koji se izražavaju samo ako su naslijeđeni od oca mogu biti povezani s preranim pubertetom, ali to vrijedi za mali broj specifičnih slučajeva i nipošto nije univerzalno pravilo.

Raspoloženje i regulacija emocija

Genetski čimbenici utječu na način na koji mozak regulira emocije, ali depresija i poremećaji raspoloženja ne nasljeđuju se izravno.

Postoji nasljedna sklonost, ali okolina, stres, životna iskustva i društveni čimbenici često imaju jednako važnu, ako ne i veću ulogu.

Spol djeteta

Spol djeteta određuje spermij koji nosi kromosom X ili Y, ali ne postoje pouzdani dokazi da broj braće ili sestara muškarca određuje hoće li on imati sinove ili kćeri.

Na razini populacije omjer spolova približno je uravnotežen, uz male statističke varijacije.

Pamćenje i rizik od Alzheimerove bolesti

Obiteljska povijest Alzheimerove bolesti povećava rizik od njezina razvoja, ali nije točno da taj rizik pretežno potječe od majke.

Određeni geni, poput APOE ε4, mogu se naslijediti od obaju roditelja, a način života, zdravlje srca i krvnih žila te mentalna aktivnost značajno utječu na to hoće li se bolest razviti.

Plodnost

Plodnost ovisi o brojnim genetskim i negenetskim čimbenicima.

Iako postoje rijetki genetski poremećaji koji se mogu prenijeti s oca i utjecati na razvoj embrija, ne postoji opće pravilo prema kojem se ženska neplodnost nasljeđuje od oca putem jednog specifičnog mehanizma, kako se ponekad tvrdi u popularnim člancima.

Genetika postavlja temelje, ali ne određuje sudbinu. Većina osobina koje nas definiraju nastaje složenim međudjelovanjem gena obaju roditelja, okoline i životnih izbora.

Upravo zato suvremena znanost sve više naglašava da genetsko nasljeđe nije presuda, nego potencijal.