Kavoljupci će ubuduće možda ispijati kavu proizvedenu u Petrijevoj zdjelici, a ne na plantaži, kažu finski znanstvenici koji se nadaju da su u laboratoriju uspjeli uzgojiti održivu kavu.

“To je doista prava kava jer u ovom proizvodu nema ničega osim – kave”, kaže Heiko Rischer, pokazujući zdjelicu punu smeđeg praha.

On i njegovi kolege iz finskoga Tehničkog istraživačkog instituta VTT vjeruju da će se proizvodnjom ovakve kave izbjeći brojni problemi u okolišu koje izaziva masovna proizvodnja jednog od najpopularnijih napitaka u svijetu.

Njihova kava nije samljevena iz zrnja, već je uzgojena iz skupine stanica biljke kave u strogo kontroliranim uvjetima u bioreaktoru.

Kad se preprži, prah se može pripremati na potpuno jednak način kao i konvencionalna kava.

Kava je problematična

Rischerova skupina koristila se istim načelima stanične poljoprivrede kakva se koriste za proizvodnju mesa u laboratoriju i ne uključuju klanje stoke. Takvo je meso prošle godine u Singapuru dobilo odobrenje za prodaju.

“No kava je problematičan proizvod”, rekao je Rischer, djelomično i zbog toga jer su zbog porasta globalnih temperatura postojeće plantaže manje plodonosne pa uzgajivači krče šume da bi osigurali mjesto za nove usjeve.

“Tu je i problem prijevoza, kao i upotreba fosilnih goriva. U potpunosti ima smisla tražiti alternativu”, smatra Rischer.

Tim sada provodi analizu o tomu u kolikoj bi mjeri bilo održivo masovno proizvoditi kavu u laboratoriju, no Rischer vjeruje da bi za takav proces trebalo manje radne snage i manje troškova nego za konvencionalnu kavu.

Profesionalni kušači 

Kavoljupcima će za uspjeh laboratorijske kave ključan biti njezin okus, ali zasad samo posebno obučeni kušači imaju dopuštenje probati je jer se zakonski radi o “novoj vrsti hrane”.

“Zasad je oni smiju samo kušati i ispljunuti, ne smiju je progutati”, rekao je znanstvenik Heikki Aisala, stručnjak za osjetilnu percepciju koji vodi skupinu kušača u sklopu finskog projekta.

“U usporedbi s regularnom kavom, stanična je manje gorka”, što je možda posljedica nešto manje količine kofeina. No mi nismo profesionalni pržitelji kave, a znamo da se mnogi okusi stvaraju baš tijekom toga procesa”, dodao je Aisala.

Rischer smatra da će trebati najmanje četiri godine prije nego što kava iz laboratorija dobije dozvolu regulatora za komercijalnu upotrebu.

Projekt bi mogao biti važan i za samu Finsku, koja je među vodećim zemljama svijeta u konzumiranju kave po stanovniku.

“Ovdje za to definitivno ima puno entuzijazma”, rekao je Aisala.