Kallas o pregovorima s Rusima: Znam da me ne žele, ali imamo li mi pravo glasa o tome tko predstavlja njih?

Govoreći na sastanku europskih čelnika u Dublinu, Kallas je istaknula da bi prihvaćanje ruskog pristupa moglo dovesti Europsku uniju u još nepovoljniji položaj. Prema njezinim riječima, Moskva nastoji preusmjeriti raspravu s pitanja prekida neprijateljstava na vlastite zahtjeve i pritom pridobiti međunarodne sugovornike za svoje viđenje mogućeg mirovnog sporazuma.

"Prvo mora doći do prekida vatre, zatim do mirovnog sporazuma, a tek onda do bilo kakvih drugih razgovora", poručila je Kallas, naglasivši da Europska unija u eventualne pregovore mora ući s vlastitim maksimalnim zahtjevima, umjesto da unaprijed prihvati ruska polazišta.

Kallas je pritom izrazila želju da osobno sudjeluje u europskom pregovaračkom timu, podsjetivši da su je upravo države članice imenovale na dužnost koja uključuje predstavljanje Unije u pitanjima vanjske i sigurnosne politike.

"Sve su se države članice zapravo složile da sam ja osoba koja predstavlja Europu u vanjskoj i sigurnosnoj politici. To je bilo 2024. godine, kada je postalo jasno da će tako i biti. Znam da me Rusi ne žele, ali imamo li mi pravo glasa o tome tko predstavlja Rusiju? Nemamo. A zapravo, moramo imati snažan tim", izjavila je Kallas, prenosi Guardian.

Naglasila je da Europska unija ima uspostavljene institucije i procedure koje određuju tko može nastupati u njezino ime te da se europski pristup ne može jednostavno preslikati iz američkog modela pregovaranja.

"Mi imamo uspostavljene institucije, stoga ne možemo tek tako poslati bilo koju osobu koja nema nikakvu institucionalnu ulogu, kao što to čine Amerikanci. Jasno je da ne bismo trebali kopirati iste obrasce. Upravo zato vodimo rasprave. Ono što sam dosad radila odnosi se na pripremu pregovora. Naravno, čelnici mogu odlučiti tko će ih predstavljati, no smatram da je bitan sadržaj", rekla je Kallas.

"Drago mi je da Amerikanci napokon priznaju..."

Dodala je da bi njezina eventualna uloga u pregovorima morala proizlaziti iz mandata svih 27 država članica Europske unije.

Pozdravila je i promjenu američkog pristupa, odnosno priznanje Washingtona da se trajni dogovor o Ukrajini ne može postići bez sudjelovanja europskih država.

"Drago mi je da američka strana napokon priznaje ono što govorim već godinu i pol, a to je da su za bilo kakav dogovor između Rusije i Ukrajine potrebni i Europljani", istaknula je.

Upravo je pitanje europskog sudjelovanja postalo jedno od ključnih u aktualnim diplomatskim nastojanjima da se zaustavi rat koji traje od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Nakon dvodnevnih pregovora u Abu Dhabiju, američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner sastali su se u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a potom u Dublinu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Američka strana poručila je da bi europski predstavnici trebali izravno sudjelovati u sljedećem krugu pregovora. Zelenski je pozdravio takvu mogućnost, naglasivši da Europa mora imati glas u odlučivanju o završetku rata i budućim sigurnosnim odnosima na kontinentu. Ipak, Moskva je umanjila očekivanja o uključivanju Europljana te ponovno povezala njihovo sudjelovanje s pitanjem europske vojne pomoći Ukrajini.

Dosadašnji razgovori nisu donijeli značajniji pomak prema mirovnom sporazumu. Rusija i dalje inzistira na teritorijalnim zahtjevima, protivi se mogućem raspoređivanju europskih snaga u Ukrajini nakon prekida vatre te nastoji otvoriti širu raspravu o sigurnosnom poretku Europe. Takav pristup izaziva zabrinutost među europskim državama, koje strahuju da bi Moskva pregovore o Ukrajini mogla iskoristiti za slabljenje NATO-a i ponovno uspostavljanje svojeg utjecaja nad dijelovima kontinenta.

Europska komisija priprema prijedloge

Istodobno, unutar Europske unije još nije postignut dogovor o tome tko bi trebao predstavljati europske interese za pregovaračkim stolom. Uz Kallas, kao jedan od glavnih kandidata spominje se predsjednik Europskog vijeća António Costa, kojeg podupire dio europskih čelnika. Pojedine države smatraju da bi upravo on, kao predstavnik šefova država i vlada članica EU-a, imao odgovarajući politički legitimitet za takvu ulogu.

Pitanje je dodatno dobilo na važnosti tijekom dvodnevnih sastanaka europskih čelnika u Dublinu, gdje se raspravlja i o nastavku financijske i vojne pomoći Ukrajini. Europska komisija priprema prijedloge za pokrivanje ukrajinskih financijskih potreba tijekom 2027., kao i novi, 22. paket sankcija protiv Rusije, koji bi trebao biti predstavljen na sastanku Europskog vijeća krajem studenoga.

Unatoč diplomatskim aktivnostima, borbe u Ukrajini ne prestaju. Ruski napadi na ukrajinske gradove i energetsku infrastrukturu nastavljaju se uoči zime, dok obje strane izvode napade bespilotnim letjelicama. Time se dodatno produbljuje jaz između diplomatskih razgovora o mogućem miru i stanja na terenu, gdje zasad nema naznaka skorog i sveobuhvatnog prekida vatre.

Za europske čelnike zato nije riječ samo o završetku rata u Ukrajini nego i o pitanju tko će odlučivati o budućnosti europske sigurnosti. Kallas i drugi europski dužnosnici upozoravaju da se sporazum koji bi dugoročno određivao sigurnosne odnose između Rusije, Ukrajine i Zapada ne može donositi bez izravnog sudjelovanja Europe.