ANALIZA CNN-A
Može li Ukrajina nastaviti rat bez američke pomoći? Tri načina na koja Trump može pritisnuti Kijev

Odnosi Washingtona i Kijeva ponovno su se zaoštrili nakon što je američki predsjednik Donald Trump optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ne želi pregovarati o završetku rata. Ukrajina je istodobno upozorila da joj SAD uskraćuje ključnu vojnu potporu, dok se ruski napadi nastavljaju.
Iako je Trumpova administracija početkom 2025. obustavila odobravanje novih paketa pomoći, Ukrajina je nastavila ratovati zahvaljujući europskim saveznicima i ubrzanom razvoju vlastite obrambene industrije.
No koliko je Kijev još ovisan o Washingtonu i može li izdržati bez američke potpore? Prema analizi CNN-a, SAD raspolaže trima glavnim instrumentima pritiska na Ukrajinu – ekonomskim, vojnim i političkim.
Europa preuzela financiranje, ali američko oružje ostaje ključno
Prema podacima njemačkog Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela, SAD je od početka ruske invazije 2022. Ukrajini pružio najmanje 131,5 milijardi dolara pomoći, čime je ostao najveći pojedinačni donator.
Europske države i institucije EU-a zajedno su, međutim, izdvojile najmanje 228,5 milijardi dolara. Među najvećim europskim pružateljima vojne pomoći su Njemačka, Danska, Nizozemska i Švedska, a značajan doprinos daju i Ujedinjeno Kraljevstvo te Norveška.
Problem je što europski saveznici velik dio američkog naoružanja kupuju upravo u SAD-u, a njegov prijenos Ukrajini i dalje zahtijeva odobrenje Pentagona.
Posebno su važni projektili za protuzračni sustav Patriot, jedan od rijetkih sustava sposobnih presretati ruske balističke projektile.
Zelenski je upozorio da isporuke već dogovorenih projektila kasne. Ukrajina je prošlog tjedna ostala bez presretačkih projektila za Patriot, što ju je učinilo znatno ranjivijom na ruske napade.
Tijekom jednog od posljednjih napada na Kijev nije presretnut nijedan balistički projektil, što upućuje na kritično niske zalihe.
Obavještajni podaci i satelitska tehnologija
Iako je američka financijska pomoć gotovo presušila, Ukrajina je i dalje snažno ovisna o američkoj tehnologiji i obavještajnim informacijama.
Osim sustava Patriot, ključnu ulogu imaju američki sustavi ranog upozoravanja na raketne napade te vojna verzija satelitskog interneta Starlink, poznata kao Starshield.
Zelenski tvrdi da Ukrajina u više navrata nije dobila američka upozorenja o nadolazećim balističkim napadima, zbog čega se sirene za zračnu uzbunu nisu oglasile na vrijeme. Ukrajinski dužnosnici navode da je to pridonijelo većem broju civilnih žrtava.
Trump i američki State Department negirali su ograničavanje razmjene obavještajnih podataka, a Zelenski je naknadno potvrdio da je suradnja ponovno uspostavljena.
Međutim, ukrajinski dužnosnici tvrde da ograničenja sustava Starshield i dalje otežavaju vojne operacije, uključujući djelovanje dronova za presretanje ruskih napada.

Slamanje ukrajinske volje za otporom
Trump je odbacio odgovornost za ograničenja, dok je Elon Musk poručio da odluke o brzini i načinu korištenja sustava donose američka vojska i predsjednik.
"Ako ne možemo dobiti Starshield s normalnom brzinom kako bismo se branili, preživjet ćemo i ostati snažni", rekao je Zelenski za CNN.
Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije smatra da bi prekid pristupa američkim sustavima mogao imati razorne posljedice za Ukrajinu, uključujući velike gospodarske štete i dodatne civilne žrtve.
Ipak, sumnja da bi to slomilo ukrajinsku volju za otporom.
Politički pritisak mogao bi ohrabriti Putina
Stručnjaci upozoravaju da pogoršanje američko-ukrajinskih odnosa ima i šire političke posljedice.
Trumpova administracija ovog je mjeseca odgodila primjenu novih sankcija Rusiji i omogućila izvoz ruskog dizela, dok Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva za završetak rata.
Natia Seskuria iz britanskog instituta RUSI smatra da američki pritisak na Kijev daje Kremlju nadu da će nastavkom rata s vremenom oslabjeti i europska odlučnost da pomaže Ukrajini.
Sličnog je mišljenja John Lough iz New Eurasian Strategies Centrea, koji upozorava da posljednji potezi Washingtona dodatno naglašavaju razilaženje SAD-a i Europe.
Napetosti su povezane i s ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. Trump ih je okrivio za rast cijena goriva, umjesto rata s Iranom, što analitičari tumače i u kontekstu američkih unutarnjopolitičkih problema.
Može li Ukrajina izdržati bez SAD-a?
Prema procjenama stručnjaka koje prenosi CNN, Ukrajina bi mogla nastaviti ratovati i bez izravne američke financijske pomoći, osobito uz nastavak europske potpore i razvoj domaće vojne proizvodnje.
Međutim, kratkoročno nema odgovarajuću zamjenu za pojedine američke sustave protuzračne obrane, satelitske komunikacije i obavještajne tehnologije.
Europa bi dugoročno mogla razviti vlastite kapacitete, ali za to će trebati vrijeme i znatna ulaganja.
Najveći rizik za Kijev stoga nije samo gubitak američkog novca, nego mogućnost da Washington ograniči pristup tehnologiji i naoružanju koje Europa trenutačno ne može u potpunosti nadomjestiti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare