Meksički karteli uče ratovati Ukrajini: Dronovi s optičkim vlaknima i kriminalci na bojišnici

Snimka koju je objavila Al Jazeera traje samo 25 sekundi, ali ponovno je potaknula javnu raspravu. Na njoj se vidi najmanje deset boraca u šumi koji se, kako se čuje na snimci, "vraćaju iz misije". Riječ je o skupini Meksikanaca, Kolumbijaca i Panamaca, što potvrđuje i osoba koja snima. Navodno sudjeluju u borbama na ukrajinskoj bojišnici u ratu koji je pokrenula Rusija.

Posebnu pozornost privukao je jedan od muškaraca koji pred kamerom priznaje da je pripadnik kartela Jalisco New Generation (CJNG). Tvrdi i da je osoba koja snima član skupine Los Chapitos, frakcije kartela Sinaloa koju predvode sinovi nekadašnjeg narkobosa Joaquína "El Chapa" Guzmána.

Pitanja o autentičnosti snimke ubrzo su stigla i na redovitu konferenciju za novinare meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum. Ona je najavila da će vlada istražiti navodnu prisutnost pripadnika meksičkog organiziranog kriminala među snagama koje sudjeluju u ukrajinskim vojnim operacijama protiv Rusije.

Meksički karteli koriste rat za stjecanje vojnih znanja

Uključivanje pripadnika organiziranog kriminala u rat između Rusije i Ukrajine postaje sve veći razlog za zabrinutost vlada diljem američkog kontinenta.

To je posebno osjetljivo pitanje za Meksiko i Sjedinjene Američke Države, koje dijele granicu i koje su od početka drugog mandata Donalda Trumpa borbu protiv droge i kriminalnih kartela postavile među svoje najvažnije prioritete.

Međutim, prisutnost pripadnika meksičkih kartela u Ukrajini i mogućnost da ondje stječu borbena iskustva nisu nova pojava.

Još u prosincu prošle godine upozorenja da se kriminalni karteli infiltriraju u sukob kako bi naučili upravljati bespilotnim letjelicama za samoubilačke napade odbacivana su kao marginalna teorija.

Danas se, prema Henryju Ziemeru, suradniku Programa za Amerike Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), već može govoriti o "stvarnom kanalu novačenja" kojim kriminalne organizacije nastoje proširiti svoje arsenale za sukobe sa suparničkim skupinama.

Tajne mreže novačenja

Novačenje plaćenika, bivših gerilaca i osoba s kriminalnom prošlošću u ukrajinsku Međunarodnu legiju nije novost.

Novačenje se ne odvija isključivo službenim državnim kanalima, nego i preko elitnih vojnih skupina koje nemaju izravan kontakt s vlastima u Kijevu.

"Djeluju poput tajnih mreža za novačenje", rekao je za El País Ernesto Zárate, govoreći o svojem rođaku, bivšem meksičkom saveznom policajcu koji se pridružio ratu i poginuo u borbi.

"Ukrajina se suočava s ozbiljnim nedostatkom vojnog osoblja na bojišnici, a strani borci služe kao svojevrstan sigurnosni ventil kako bi se izbjeglo dodatno opterećivanje vlastitog stanovništva. To stvara napetost između potrebe da kanali za pristupanje ostanu otvoreni i potrebe za provjerom kandidata. Iako Ukrajina surađuje s Meksikom i Kolumbijom na identificiranju osoba povezanih s kriminalom, postupci odabira i dalje su manjkavi", objašnjava Ziemer za El Pais.

Što kriminalne skupine uče na ukrajinskoj bojišnici?

Ziemer navodi da su tijekom ljeta 2025. zabilježeni pojedinačni slučajevi suradnje meksičkih i ukrajinskih vlasti u praćenju osoba za koje se sumnjalo da žele steći znanja o upravljanju dronovima za potrebe kartela.

"Nekoliko osoba putuje u Ukrajinu s namjerom da stekne vještine koje će potom prenijeti u svoju zemlju, dok neke već služe ondje i kriminalne skupine izravno ih kontaktiraju. To postaje sve organiziraniji način širenja znanja o dronovima na američkom kontinentu", objašnjava stručnjak.

Prema njegovim riječima, kriminalne organizacije iz rata u kojem bespilotne letjelice imaju iznimno važnu ulogu žele naučiti dvije ključne stvari.

Prva je upravljanje dronovima na složenom terenu, poput šuma i urbanih područja, što je znatno zahtjevnije nego što se na prvi pogled čini.

Druga se odnosi na tehničke karakteristike i prilagodbe samih letjelica.

Riječ je o znanjima povezanima s prilagodbom komercijalnih dronova za nošenje eksplozivnog tereta, funkcioniranjem sustava aktivacije te povećanjem otpornosti letjelica na elektroničko ometanje.

Budući da većina komercijalnih bespilotnih letjelica koristi unaprijed određene radijske frekvencije koje je relativno lako ometati, potrebne su i dodatne vještine održavanja i tehničke prilagodbe.

Škole za upravljanje dronovima otvorene i stranim dobrovoljcima

Prema informacijama koje je objavio The Intelligence, škole za upravljanje FPV dronovima, odnosno bespilotnim letjelicama kojima se upravlja uz prijenos slike iz perspektive same letjelice, povezane s ukrajinskom Međunarodnom legijom isprva su bile namijenjene ukrajinskim operaterima.

S vremenom su otvorene i stranim dobrovoljcima, među kojima su se posebno isticali Meksikanci i Kolumbijci.

Naoružani FPV dronovi koje koriste narkokarteli najčešće nose eksploziv koji detonira pri udaru u metu, zbog čega se nazivaju i dronovima kamikazama.

Cijena takvih letjelica kreće se između 400 i 700 dolara, iako kriminalne skupine sve češće biraju jeftinije kineske modele.

Letjelice se opremaju improviziranim eksplozivnim napravama s metalnim dijelovima koji služe kao šrapneli, dok se u naprednijim izvedbama koriste i snažniji eksplozivi poput C4.

Takvi dronovi omogućuju preciznije napade, zaobilaženje prepreka i gađanje infrastrukture.

Prema podacima objavljenima u izvješću organizacije ACLED, američke vlasti tijekom fiskalne 2025. godine zabilježile su ukupno 34.682 leta dronova u blizini južne granice SAD-a.

Karteli pronašli način kako zaobići ometanje dronova

Suočeni sa sve češćom uporabom dronova među kriminalnim organizacijama, SAD i Meksiko počeli su ulagati u tehnologiju za elektroničko ometanje bespilotnih letjelica.

Takvi uređaji mogu prekinuti komunikaciju između operatera i drona, zbog čega se letjelica može vratiti na početnu točku, srušiti ili pasti na tlo.

Međutim, prema Ziemeru, upravo je to potaknulo kartele da razmotre nove tehnologije, među kojima su i dronovi kojima se upravlja putem optičkih vlakana.

Za razliku od letjelica koje se oslanjaju na radijske signale, takvi dronovi povezani su s operaterom fizičkim kabelom i otporni su na klasično elektroničko ometanje.

Riječ je o još jednoj taktici preuzetoj iz rata između Rusije i Ukrajine.

Velika zapljena u Sinaloi: Dronovi, optički kabeli i oprema za upravljanje

Jedan od najvažnijih primjera prijenosa te tehnologije zabilježen je 4. listopada u El Rosariju, na području općine Mazatlán u meksičkoj saveznoj državi Sinaloi.

Tijekom policijske akcije zaplijenjeno je 15 FPV dronova, 15 koluta optičkog kabela koji se koristi za upravljanje letjelicama umjesto radijskih frekvencija, sedam naočala za upravljanje dronovima, 15 ručnih upravljača, tri monitora i 14 baterija.

Bila je to prva službeno zabilježena zapljena takve tehnologije koju su kriminalne organizacije prilagodile svojim potrebama u Meksiku.

Ziemer smatra da taj slučaj pokazuje koliko je važan prijenos znanja s ukrajinske bojišnice u Meksiko.

Ističe da su karteli koristili dronove i prije početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu 2022. godine, ali upravljanje letjelicama putem optičkih vlakana donosi niz dodatnih tehničkih izazova.

Među njima su sprječavanje zapinjanja kabela za drveće i druge prepreke te upravljanje u nepovoljnim vremenskim i terenskim uvjetima.

"U Ukrajini, gdje je elektroničko ometanje na bojišnici iznimno rašireno, uporaba dronova s optičkim vlaknima postala je uobičajena. Teško da bismo vidjeli kako karteli u Meksiku tako brzo prihvaćaju tu tehnologiju bez iskustva koje borci donose s bojišnice", kaže Ziemer.

"Vlade još nisu shvatile razmjere prijetnje"

Istraživač CSIS-a upozorava da su kriminalne organizacije u samo nekoliko godina ostvarile iznimno brz tehnološki napredak.

Od početne uporabe jednostavnih eksplozivnih naprava koje su dronovi ispuštali iz zraka prešle su na jednosmjerne napadačke letjelice, koje funkcioniraju poput preciznih projektila kratkog dometa, a sada i na modele kojima se upravlja optičkim vlaknima.

Dok vlade tek pokušavaju nabaviti uređaje za elektroničko ometanje ili sustave protuzračne obrane kako bi zaštitile ključne objekte, kriminalne skupine nastavljaju ubrzano razvijati i prilagođavati svoje metode.

"Sporo prepoznavanje ukrajinske bojišnice kao mjesta na kojem se stječu borbena znanja pokazuje da vlade poput meksičke još nisu pravilno procijenile razmjere prijetnje", zaključuje Ziemer.