U zagrebačkoj šumi zatrpane stotine tisuća tona otpada: "Ima i azbesta, kemikalija i ulja"

"Prema našem terenskom radu, u Zagrebu i okolici postoje stotine aktivnih divljih odlagališta, od kojih je desetak velikih, s tisućama kubika otpada", izjavio je predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović.

Kaže da je najviše manjih, na kojima nesavjesni pojedinci odbace nešto otpada. "Ali svake godine raste i broj uhodanih, organiziranih divljih odlagališta, na kojima se za određenu cijenu može odbaciti doslovno bilo što", istaknuo je Pavlović.

Njegova i udruga Zelena akcija tvrde da ne postoji točan broj ilegalnih odlagališta, a da se samo u Ježdovcu, naselju koje pripada gradskoj četvrti Novi Zagreb - zapad, nalazi 750 tisuća tona otpada.

U Zelenoj akciji ističu da se barata s brojkom od 35 većih ilegalnih divljih odlagališta.

Pavlović: Zagreb nema javni popis ilegalnih odlagališta

Predsjednik Udruge Ekologija grada Josip Pavlović tvrdi kako točan broj ilegalnih odlagališta nitko ne zna i kako ni Grad Zagreb nema javni popis takvih odlagališta s lokacijama, količinama otpada i rokovima sanacije.

Iz Grada Zagreba pak odgovaraju da je lani evidentirano 29 ilegalnih odlagališta, da je u najvećem broju slučajeva riječ o odlaganju miješanog i komunalnog otpada. Ističu i da sustavno rade na modernizaciji komunalnog sustava, jačanju nadzora što podrazumijeva, kažu, fizičke prepreke, dronove i video nadzor, ali i stalnu edukaciju građana o pravilnom postupanju s otpadom. 

Svako se onečišćenje može prijaviti, a sustav zaprimanja obavijesti o onečišćenju umrežen je s jedinstvenim sustavom za zaprimanje i sanaciju komunalnih nepravilnosti e-Redar, poručuju iz Grada.

"Sve obavijesti o onečišćenju mogu se prijaviti putem aplikacije MojZagreb kao i ELOO sustava, a svi postupci koje vode komunalni redari nastavljaju se sukladno odredbama Zakona o gospodarenju otpadom. Ako počinitelji, odnosno vlasnici parcela samostalno ne uklone otpad u zadanom roku, njegovo se uklanjanje provodi putem ugovornog izvođača Grada Zagreba na trošak onečišćivača", ističu.

U Ježdovcu oko 750 000 tona otpada 

Potpredsjednik Zelene akcije Marko Košak ističe kako je Ježdovec najveće ilegalno odlagalište u kojem se nalazi oko 1200 metara četvornih otpada, odnosno oko 750 tisuća tona i koji zahtjeva brzu sanaciju.

"Veći dio je zakopan sedam metara u zemlju, a ostalo se nalazi na površini", kaže Košak i dodaje da se tamo "osim građevinskog otpada, namještaja i bijele tehnike, nalazi i opasni otpad od boja, lakova, bačve s kemikalijama, ulja, azbesta, itd.". 

Tvrdi i da sanacija tog otpada treba uključivati temeljitu analizu njegova sastava, njegovo detaljno sortiranje, neutralizaciju opasnih svojstava i adekvatno zbrinjavanje u postrojenjima za oporabu sirovina. Neiskoristiv ostatak, kaže, potrebno je inertizirati za korištenje u sanacijama ili za prekrivanje postojećeg odlagališta.

Što kaže Grad?

Iz Grada poručuju kako je na području Ježdovca komunalno redarstvo pokrenulo i vodi upravne postupke radi sanacije odlagališta otpada na više zemljišnoknjižnih čestica. Dio zemljišta je i u privatnom vlasništvu.

"U tijeku su daljnji postupci prema vlasnicima zemljišta na kojima se, prema sumnjama, otpad privremeno dovozi te potom prebacuje na odlagališta u šumu. Kroz proteklo razdoblje, temeljem izvršenih neposrednih nadzora komunalnih redara pokrenuto je više prekršajnih postupaka prema zatečenim počiniteljima odlaganja otpada, a pojedina su dostavljena nadležnim inspekcijama Državnog inspektorata", poručuju iz Grada.

Dodaju i da su se na području Ježdovca povremeno provodile zajedničke akcije s inspekcijom zaštite okoliša i službenicima MUP-a. Na pojedina aktualna odlagališta postavljene su lovačke kamere, a snimljeni materijali upućivani su Inspekciji zaštite okoliša.

"Tijekom zajedničkih nadzora inspekcije i redarstva zatečeni su i radni strojevi koji su zatrpavali otpad i koje je inspekcija evidentirala", kažu u Gradu. Uz to, napominju, na području oko Ježdovečke šume stalni su nadzori uz korištenje dronova i kamera, postavljanje betonske prepreke tipa „newyersey” s ciljem sprječavanja daljnjeg odlaganje otpada. Za pojedina raskrižja doneseno je rješenje za postavu znakova zabrane prometa za teretna vozila.

U zoni Petruševec oko 33 000 tone opasnog otpada

Iako je Ježdovec hitan, Pavlović ističe da je još hitniji slučaj gudronskih jama na Savici, gdje se, kaže, u zoni vodocrpilišta Petruševec, iz kojeg se opskrbljuje oko 150.000 Zagrepčana, nalazi oko 33.000 tona opasnog otpada.

"Ondje je za početak nužno napraviti vještačenje i utvrditi u kakvom je stanju taj otpad nakon toliko godina. Moguće je da je otpad začahuren, pa bi loše izvedena sanacija mogla napraviti više štete nego da se otpad ne dira", misli Pavlović. Za Savicu ne prihvaćam prebacivanje odgovornosti između Grada i države. Grad i država moraju zajedno naručiti vještačenje i na temelju njega donijeti plan, s rokovima i osiguranim novcem", tvrdi.

Iz Grada su na pitanje što se poduzima u vezi tog odlagališta i postoji li plan sanacije odgovorili kako na tom području komunalni redari prilikom nadzora nisu evidentirali nepropisno odlaganje otpada niti osnovu za postupanje komunalnog redarstva. 

Ističu i da je prema podacima Zagrebačkog holdinga, Podružnice Čistoća, prošle godine prikupljeno ukupno 6.202,94 tone otpada za što je potrošeno 4.511.245,67 eura.

Iz Ekologije grada kažu da se uklonilo toliko otpada, ali da se otpad na mnoge lokacije ubrzo vrati.

CGO Resnik neće biti gotov do 2030.

"Najvažnije od svega je uvesti strožu kontrolu otpada na mjestu nastanka, naročito građevinskog. Mora se znati koliko otpada nastaje na svakom gradilištu i gdje je završio", smatra Pavlović i proziva Grad Zagreb da to uporno odbija, unatoč konkretnim prijedlozima koje je njegova udruga davala posljednjih godina i koji su, drži, već mogli dati rezultate. "

Bez toga svaka sanacija samo čisti mjesto za idući kamion", poručuje Pavlović.

Na pitanje ima li Grad kapaciteta za sanaciju i ilegalnih i legalnih odlagališta, Pavlović kaže da nema. 

"Jakuševec je na rubu kapaciteta, a rok njegova zatvaranja pomiče se od 2010. godine. Centar za gospodarenje otpadom u Resniku Grad najavljuje za kraj 2028. ili početak 2029. Unatoč tim najavama, CGO Resnik u najboljem slučaju neće biti gotov do 2030.", tvrdi.

"Projekt tek ima lokacijsku dozvolu, a javna nabava nije ni raspisana", ističe Pavlović.

U Zelenoj akciji poručuju, s obzirom na to da su pojedina ilegalna odlagališta poput Ježdovca izuzetno velika, da trebaju biti sanirana u suradnji Grada Zagreba i resornog Ministarstva, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Što se tiče Jakuševca kao legalnog odlagališta, njega je Grad, kažu, obvezan sanirati nakon izgradnje potrebne infrastrukture za zbrinjavanje otpada.