"Novac danas ili krv sutra", Zelenski želi odluku do kraja godine

210 milijardi eura ruske državne imovine

Na summitu koji se opisuje kao presudan, čelnici EU-a raspravljaju o presedanskom potezu korištenja dijela od 210 milijardi eura ruske državne imovine zamrznute u Uniji nekoliko dana nakon početka potpune invazije 2022. godine.

Prema tom planu, EU bi Kijevu osigurao zajam od 90 milijardi eura kako bi Ukrajina ostala u ratu, dok Rusija polako ostvaruje dobitke na bojištima.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da su čelnici suočeni s jednostavnim izborom: „Ili novac danas ili krv sutra.“

Zelenski odluku želi do kraja godine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da želi odluku o financiranju do kraja godine, uz procjene da se njegova zemlja na proljeće suočava s bankrotom. „Ako ta sredstva mogu služiti europskoj sigurnosti tako da agresora pozovu na odgovornost za rat protiv Ukrajine i protiv Europe, zašto bismo Moskvi ostavili ikakvu nadu ili uvjerenje da će se novac vratiti bez obzira na to što je učinila“, rekao je čelnicima EU-a.

„Znam da Rusija zastrašuje različite zemlje zbog ove odluke. No ne bismo se trebali bojati prijetnji – trebali bismo se bojati slabe Europe.“

Čelnicima EU-a predstavljene su dvije opcije za pokrivanje procijenjenih ukrajinskih potreba od 136 milijardi eura u 2026. i 2027. godini: takozvani „reparacijski zajam“ osiguran zamrznutom ruskom imovinom ili zajedničko zaduživanje EU-a za financiranje Kijeva. Europska komisija, koja je predložila zajam od 90 milijardi eura, očekuje da ostatak pokriju ostali zapadni saveznici Ukrajine.

Merz: Reparacijski zajam jedina opcija

Njemačka i druge fiskalno oprezne zemlje, poput Švedske i Nizozemske, snažno podupiru korištenje ruske imovine umjesto opterećivanja europskih poreznih obveznika. Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je reparacijski zajam jedina opcija. „U osnovi smo suočeni s izborom između europskog duga ili ruske imovine za Ukrajinu, i moje je mišljenje jasno: moramo koristiti rusku imovinu.“

No Belgija, u kojoj se nalazi većina ruske imovine, rekla je da od ostatka EU-a nije dobila odgovarajuća jamstva u slučaju da plan pođe po zlu. „Dajte mi padobran pa ćemo svi zajedno skočiti“, rekao je belgijski premijer Bart De Wever zastupnicima u belgijskom parlamentu prije početka summita. „Ako imamo povjerenja u padobran, to ne bi trebao biti problem.“

Belgija traži neograničena jamstva

Belgija traži neograničena jamstva kako ne bi ostala sama s računom u slučaju da Rusija uspije u odmazdnim pravnim tužbama protiv Eurocleara ili belgijskih tvrtki.

Nacrt zaključaka summita predstavljen u četvrtak obećava „punu solidarnost“ i podjelu rizika s državama i financijskim institucijama u kontekstu reparacijskog zajma. No tekst u koji je Guardian imao uvid oskudan je detaljima koje Belgija traži, poput toga koliko bi se brzo jamstva aktivirala ili koliko bi dugo trajala.

Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper, tijekom posjeta Ateni, naglasila je važnost „mobilizacije“ zamrznute ruske imovine, rekavši da je jasno kako je Moskva i dalje odlučna voditi svoj agresorski rat u Ukrajini.

"Trump i Zelenski rade na miru, Putin nastoji eskalirati"

„Vidim dva predsjednika koji trenutačno rade na miru, predsjednika Trumpa i predsjednika Zelenskog, i jednog predsjednika, predsjednika Putina, koji i dalje nastoji eskalirati sukob i rat“, rekla je. „Zato je iznimno važno napredovati u mobilizaciji ruske državne imovine kako bismo mogli podržati Ukrajinu, ali i pojačati pritisak na Rusiju da je ozbiljno dovedemo za pregovarački stol i krene putem mira.“

Ruska središnja banka objavila je u četvrtak da će tražiti odštetu od europskih banaka „zbog nezakonite blokade i korištenja svoje imovine“, nakon što je podnijela zahtjev za 230 milijardi dolara odštete od Eurocleara. Euroclear, briselski depozitorij u kojem je smješteno 185 milijardi eura ruske imovine, bio je meta kampanje zastrašivanja, rekli su sigurnosni dužnosnici Guardianu.

Zelenski je rekao da je s De Weverom imao „dobar razgovor“ na bilateralnom sastanku, ali da se njegova zemlja suočava s većim rizicima. „Netko se može bojati određenih pravnih koraka Ruske Federacije na sudovima, ali to nije tako strašno kao kada vam je Rusija na granicama.“

U strastvenom govoru čelnicima EU-a pozvao ih je da pristanu na reparacijski zajam iz strateških razloga i vlastitog interesa. Rekao je da će se velik dio sredstava potrošiti na europsko oružje, ali je naglasio da Ukrajini treba i oprema koja nije dostupna u Europi, poput američkih sustava proturaketne obrane.

Meloni: To bi bila prva pobjeda

Uz Belgiju, Italija, Malta i Bugarska sklonije su zajmu EU-a osiguranom neraspoređenim sredstvima iz proračuna Unije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da bi korištenje ruske imovine zamrznute u Europi za pomoć Ukrajini bez čvrste pravne osnove Moskvi donijelo „prvu pobjedu od početka rata“.

No zajedničko zaduživanje zahtijeva jednoglasnost svih 27 država članica. Mađarski premijer Viktor Orbán nazvao je korištenje zamrznute ruske imovine „glupom“ idejom, uz najavu veta na zajednički dug „za financiranje rata koji nije naš“.

Von der Leyen: Neću napustiti summit bez rješenja

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je uvjeren kako će čelnici pronaći rješenje. „Pronaći ćemo tehničko rješenje, stoga se ne smijemo dijeliti zbog tehničkih detalja. Svatko mora biti saslušan i uvažen.“

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da neće napustiti summit bez rješenja. Sastanak bi trebao završiti u petak.

Razgovori se odvijaju paralelno s odvojenim diplomatskim manevrima koje predvodi Trumpova administracija, a koja pokušava ispregovarati dogovor o završetku rata. Američki i ruski dužnosnici trebali bi se ovog vikenda sastati u Miamiju kako bi razgovarali o Trumpovu mirovnom planu, rekao je u srijedu dužnosnik Bijele kuće za AFP.

Trumpov izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner trebali bi sudjelovati na američkoj strani, dok će Rusiju predstavljati Putinov ekonomski izaslanik Kirill Dmitriev, izvijestio je Politico.