KUJU PLANOVE
Putinov odgovor o ostanku na vlasti do 2036. potaknuo rusku elitu da razmišlja o njegovu nasljedniku

Ruski milijarderi, nezadovoljni gubitkom političkog utjecaja i međunarodnom izolacijom zbog rata u Ukrajini, sve više razmišljaju o tome što bi se moglo dogoditi nakon odlaska Vladimira Putina s vlasti.
Nekoliko sati nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022., Vladimir Putin u Kremlju je okupio tridesetak najbogatijih Rusa. Dok su oni sjedili jedni uz druge uz zid, s maskama na licima zbog pandemije, ruski predsjednik nalazio se na drugom kraju velike prostorije, bez maske.
U svom karakterističnom, neizravnom stilu poručio im je da očekuje njihovu potporu ratu te ih pozvao "da pokažu razumijevanje za ono što se događa". Na snimci sastanka koju je objavio Kremlj nijedan od okupljenih milijardera nije se oglasio.
Šutnja je s vremenom postala zaštitni znak najbogatijih Rusa, koji su godinama promatrali posljedice s kojima se suočavaju oni koji se usude javno suprotstaviti vlasti. Jedan od najpoznatijih primjera je Mihail Hodorkovski. Nekada najbogatiji Rus financirao je oporbu, a 2003. godine optužio je Putina za korupciju. Nakon toga proveo je deset godina u zatvoru zbog optužbi za utaju poreza i prijevaru, koje je od početka odbacivao.
Putin je podredio oligarhe
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine nastala je nova skupina iznimno bogatih ljudi koji su se obogatili kupujući državnu imovinu tijekom njezine rasprodaje. Postali su poznati kao oligarsi i u početku su imali znatan politički utjecaj.
Bilo je to razdoblje takozvanih divljih devedesetih, obilježeno korupcijom, pogodovanjem poslovnim krugovima i naručenim ubojstvima. Dolaskom na vlast 2000. godine Putin je vrlo brzo ograničio njihovu moć jer nije namjeravao dijeliti politički utjecaj ni s kim. Tih se vremena prisjetio i financijer Bill Browder, nekoć najveći strani ulagač u Rusiji.
"Sjećam se da sam vidio oligarhe kako hodaju okolo kao da su vlasnici, najarogantnije i najsamouvjerenije osobe. A onda se pojavio Putin i bilo je jednostavno izvanredno vidjeti kako su se ti navodno alfa mužjaci na steroidima pretvorili u apsolutno podređene, gotovo očajne školarce", rekao je za BBC.
Od početka rata u Ukrajini Kremlj prema najbogatijim Rusima primjenjuje kombinaciju nagrađivanja i kažnjavanja. Oni koji su kritizirali rat ostali su bez imovine, dok su oni odani vlasti dobili unosne državne poslove.
Prema podacima Forbesa, Rusija trenutačno ima rekordnih 155 milijardera, čije se zajedničko bogatstvo procjenjuje na gotovo 700 milijardi dolara. No, golema imovina ne znači i zadovoljstvo. U Rusiji novcem ne mogu kupiti politički utjecaj, dok su u inozemstvu zbog sankcija postali nepoželjni.
Analitičar Dmitrij Nekrasov njihov položaj sažima riječima: "Bogati su jer imaju veze s Putinom, a ne obrnuto."
Zbog sankcija više ne mogu slobodno putovati privatnim zrakoplovima, njihove jahte ne mogu pristajati u najatraktivnijim europskim lukama, a zatvorena su im i nekada omiljena odredišta za odmor, poput Saint-Jean-Cap-Ferrata.
Sve više razmišljaju o vremenu nakon Putina
Zbog takvog položaja dio ruskih milijardera počeo je u tišini razmatrati kako bi mogla izgledati Rusija nakon Putinova odlaska. Iako zasad nema naznaka da bi ruski predsjednik uskoro mogao napustiti vlast ili da mu se zdravlje pogoršava, ima 74 godine.
Na pitanje Reutersa planira li ostati na vlasti do 2036. godine, Putin je odgovorio: "Samo Bog zna imamo li dovoljno zdravlja".
U slučaju njegova odlaska, dužnost predsjednika preuzeo bi premijer Mihail Mišustin. Budući da on nema predsjedničkih ambicija, takav bi razvoj događaja mogao otvoriti prostor za borbu za vlast.
Analitičari smatraju da je demokratski razvoj događaja najmanje izgledan scenarij jer su demokratske institucije tijekom Putinove vladavine sustavno razorene. Novinarka u egzilu Alexandra Prokopenko ističe da se Rusija "odvikla od standardnih demokratskih procedura".
Druga mogućnost bila bi uspostava novog autokratskog sustava, no Putinov nasljednik u početku bi vjerojatno imao slabiju poziciju od aktualnog predsjednika.
Postoji i treći scenarij – povratak oligarhije, odnosno sustava u kojem bi državom upravljali moćni interesni krugovi povezani s velikim kapitalom, slično kao tijekom devedesetih. Upravo je takav razvoj događaja priželjkivan među dijelom ruskih bogataša.
Prema Prokopenko, oni bi se "željeli vratiti u vrijeme kada su ih slušali", kada im imovina nije bila oduzimana i kada su znali kakva pravila vrijede.
Putina sve češće nazivaju "Dedom"
Prokopenko primjećuje i promjenu u načinu na koji ruski poslovni ljudi govore o predsjedniku. Ranije su ga nazivali "Načalnik", što znači šef, "Pervij", odnosno prvi, ili njegovim inicijalima "VV". Svi ti nadimci odražavali su određenu razinu poštovanja.
Danas ga, međutim, sve češće oslovljavaju kao "Ded", što se može prevesti kao starac ili djed. Prokopenko smatra da se u tom nazivu osjeća "prstohvat prezira", zbog čega predstavlja znatno manje poštovanja nego prijašnji nadimci.
Posebnu pozornost privukao je nedavni intervju Andreja Melničenka, poznatog kao "kralja gnojiva" i osmog najbogatijeg Rusa, koji je rijetko govorio za The Economist.
Iako je u dijelovima razgovora ponavljao stajališta Kremlja, istodobno se zauzeo za promjene kojima bi se okončala vladavina jednog čovjeka i Rusija ponovno otvorila prema ostatku svijeta.
Prokopenko u njegovim izjavama vidi poticaj ostalim bogatašima da počnu javno iznositi svoja stajališta. Arkadij Ostrovski, novinar koji je s Melničenkom razgovarao satima, smatra da milijarder nije govorio isključivo u svoje ime.
Kako ističe, mnogi iznimno bogati Rusi danas imaju osjećaj da se njihova zemlja zbog rata našla u "potpunoj slijepoj ulici". Ipak, većina promatrača smatra da je intervju objavljen uz određeni oblik odobrenja Kremlja.
Unatoč nezadovoljstvu, ruski milijarderi zasad ne namjeravaju poduzimati konkretne korake protiv vlasti. Browder tvrdi da su svjesni kako bi ih Putin dao ubiti kada bi mu se otvoreno suprotstavili.
Američki financijer Mike Calvey upozorava da bi svaki pokušaj otpora mogao završiti zatvorom i oduzimanjem imovine. Ipak, kada Putin jednom napusti vlast, najbogatiji Rusi gotovo će sigurno pokušati ponovno steći utjecaj koji su nekoć imali.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare