Fižulić: Otići u mirovinu znači dobiti uputnicu za siromaštvo

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su na godišnjoj razini porasle 4,7 posto, dok su u odnosu na kolovoz bile više 0,9 posto. Posebno je snažan rast zabilježen kod energije, čije su cijene na godišnjoj razini bile više 20,5 posto, dok su usluge poskupjele 7,6 posto.

Istodobno, prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2025. iznosila je 19,5 posto, dok je među osobama starijima od 65 godina bila znatno viša i iznosila 39,4 posto. Kod žena u toj dobnoj skupini stopa je dosegnula 42,4 posto.

Podaci HZMO-a pokazuju i da je prosječna sveukupna neto mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, u kolovozu 2026. iznosila 701,53 eura, odnosno 45,55 posto prosječne netoplaće od 1540 eura.

"Hrvatska je stalno pri vrhu po inflaciji"

Fižulić smatra da problem inflacije nije specifičan samo za Hrvatsku, ali ističe da je Hrvatska godinama pri vrhu među zemljama europodručja.

"Nije problem samo Hrvatska, problem je čitav svijet. Ako promatramo europodručje, uvijek smo u vrhu po inflaciji, to je činjenica. U kolovozu nismo bili među prvih pet, što je prvi put u tri godine. Uvijek smo prvi, drugi ili treći. Stalno se vrtimo pri vrhu.

Na samom početku, kada smo ušli u europodručje, napisao sam da gubitak monetarne neovisnosti znači i potrebu da fiskalne vlasti vode takvu politiku u kojoj je inflacija u Hrvatskoj blizu prosjeka europodručja. Jer mi kao marginalna i periferna ekonomija ne možemo očekivati da će Europska središnja banka voditi politiku u skladu s hrvatskim potrebama, to je potpuno jasno.

Fiskalna politika ima svoja ograničenja u mogućnosti utjecaja na inflaciju. Zanemarimo razne populističke mjere i izjave poput 'mi ćemo zamrznuti ovako ili onako'. Govorimo, u principu, o nečemu što fiskus može kontrolirati tako da prepozna osnovne uzroke hrvatske inflacije, vidi koje su njezine specifičnosti i onda se protiv tih uzroka i specifičnosti bori.

Kazati 'mi smo sve napravili jer smo zamrznuli 10 proizvoda, 30 ili 150' nije sigurno to."

"Žrtve inflacije su svi koji zarađuju ispod medijana ili prosjeka"

Fižulić smatra da posljedice rasta cijena posebno osjećaju oni s nižim prihodima, među kojima su, kako kaže, gotovo svi umirovljenici.

"Žrtve inflacije su svi koji zarađuju ispod medijana ili prosjeka. U Hrvatskoj su to gotovo svi umirovljenici, odnosno oni kod kojih mjesečni priljev novca nije dostatan za namirenje osnovnih potreba, režijskih troškova i prehrane.

U Hrvatskoj je 30 posto ljudi u toj dobi u riziku od siromaštva. Na to se itekako može utjecati umirovljeničkom politikom, politikom prema mirovinskim fondovima, poreznom politikom prema toj populaciji, ali i poreznom politikom u nekretninskom biznisu, koji je jedan od generatora hrvatske inflacije.

Zašto se to ne radi ili zašto nije dovoljno, političko je pitanje. O tome treba raspravljati, a protuprijedloge trebaju dati oni koji su tom politikom nezadovoljni i pokušati na tome dobiti izbore te kreirati drugačiju politiku kojoj je to u središtu svega.

Jer ćete na taj način nezadovoljni dio populacije, koji nema benefite od hrvatskog gospodarskog rasta, nego ima samo štete od ovakvog tipa rasta i ovakve inflacije, pridobiti za takvu politiku. Taj dio populacije objektivno živi lošije nego prije tri, pet ili deset godina.

Zašto živi lošije? Zato što njegovi prihodi, u ovom slučaju mirovine, nisu pratili inflatorne pritiske, inflatorne cijene i troškove života", rekao je Fižulić.

Govoreći o inflaciji, Krešić je upozorio i na rast nejednakosti, ne samo između građana koji se mogu nositi s rastom cijena i onih kojima to predstavlja problem, već i između različitih dijelova Hrvatske.

"To je pitanje podataka koji su svima nama dostupni. Otiđete na Eurostat i usporedite koliko je ljudi bilo u riziku od siromaštva 2015., 2016. godine i koliko ih je danas. Koliko je njih starije od 65 godina, koliki je udio mirovine u prosječnoj plaći, kolika će mirovina biti onima koji će u narednih pet godina otići u mirovinu s obzirom na današnju plaću. Sve su to egzaktni podaci", komentirao je Fižulić.

"Otići u mirovinu znači dobiti uputnicu za siromaštvo"

Fižulić je posebno kritizirao hrvatski model obračuna mirovina, za koji smatra da ne osigurava dostojan život nakon odlaska u mirovinu.

"Hrvatski i švicarski model obračuna mirovina ne može opstati jer on umirovljenike 'proizvodi' za siromaštvo. Otići u mirovinu znači dobiti uputnicu za siromaštvo.

To je slučaj ako nemaš rentu, ako za vrijeme svog radnog vijeka nisi zaslužio, zaradio ili naslijedio nekretnine od kojih možeš nadoknaditi razliku koja ti treba, bez obzira na to je li riječ o dugoročnom ili kratkoročnom najmu. Ili ako možeš računati na solidarnost svojih potomaka, odnosno ako oni imaju mogućnost da ti pomažu, što je opet na neki način ponižavajuće.

To je hrvatski temeljni problem. To je socijalni i politički problem, ali on nikada ili vrlo rijetko dolazi u središte hrvatske politike.

Kako je to moguće? Zato što umirovljenička populacija ne prosvjeduje, ne izlazi na ulice i vrlo teško artikulira svoje zahtjeve. Očito se vrlo lako može manipulirati drugim političkim problemima, prodajom magle, pa se time bavi i zapravo je na neki način svojim glasovanjem ili neglasovanjem odgovorna za poziciju u kojoj se našla", kazao je Fižulić.