Kako danas žive umirovljenici u Hrvatskoj? "Nije lako. Kad ste stari, odmah ste za odstrjel"

Starost bi u načelu trebala biti vrijeme za odmor, uživanje u plodovima životnog rada i mirniji životni ritam. No, je li u Hrvatskoj doista tako?

"Ako nemate potporu u familiji, jako teško možete proći s penzijom. Djeca su u inozemstvu, pa mi djeca šalju. Dobro, uglavnom, ako si zdrav, dobro je. Penzije su slabe, snalazimo se", rekao je jedan od umirovljenika, a nadovezao se drugi:

"Ja sam morao uzeti inkluzivni dodatak jer mi je penzija 515 eura. I, pitam starost, gdje je bila mladost. Ako se u mladosti čovjek pobrine na vrijeme, onda nema nikakvih problema."

Plenković se hvali dok umirovljenici pričaju drugu priču

"Jako je teško. Imate obaveze koje su neizbježne, svakodnevne potrebe, idete liječniku, puno toga morate platiti, od lijekova koji nisu na recept... Nije lako, zaista nije lako."

Da država brine o umirovljenicima, na Međunarodni dan starijih osoba poručio je premijer Andrej Plenković.

"Rezultat je da smo od 2016. do danas povećali prosječne mirovine, sveukupno prosječnu mirovinu za gotovo 114 posto, koja danas iznosi, s onim godišnjim dodatkom, 780 eura."

No, za mnoge to nije dovoljno. Prosječna mirovina približava se granici rizika od siromaštva, koja je za samca u 2025. iznosila 733 eura. Gotovo četiri od deset osoba starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva. Umirovljenici su pritom među skupinama s najvećim rizikom, sa stopom od 36,3 posto.

Međunarodna usporedba pokazuje i koliko Hrvatska zaostaje u prihodima nakon odlaska u mirovinu. U Hrvatskoj oni iznose 37 posto, dok je prosjek Europske unije 60 posto.

Na probleme s kojima se suočavaju starije osobe upozorava i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Podaci pokazuju koliko je samoća povezana sa siromaštvom. Čak 64,4 posto starijih osoba koje žive same u riziku je od siromaštva. No, novac nije jedini problem. Starost znači i više zdravstvenih potreba, a još veći problem može biti izoliranost.

Domovi za starije osobe

"U Hrvatskoj postoji stigma starosti. Kad ste stari, vi ste odmah za odstrjel. Tu smo po placu, tu se uvijek nađe društvo. Malo popiješ kavicu, malo prošećeš, radiš nešto i to."

Jedan od problema su i domovi za starije osobe. U javnim domovima cijene su niže. Primjerice, u Zagrebu se smještaj plaća od oko 230 do gotovo 1.000 eura, ali mjesta nema dovoljno i na njih se čeka godinama. Privatni domovi skuplji su, a u domu koji smo posjetili cijena ide i do 1.700 eura mjesečno.

No, to je nešto o čemu velika većina može samo sanjati, a čak si ni oni koji imaju vrlo dobre mirovine smještaj bez pomoći ne mogu priuštiti.

"Dobro, imam 1400 eura mirovinu. Onda mi kćer i zet pomažu. Bez pomoći ne bih išla? Ma kakvi. Ne, nema govora bez pomoći. Kćerka mi ima još jedan stan koji iznajmljuje i taj sav novac ide meni tu za dom", rekla je korisnica doma.

No, dom nije samo smještaj. Za mnoge je i način da ponovno dobiju društvo, aktivnosti i svakodnevni ritam.

"I kad se vi nalazite u domu, većina njih nije uopće prinuđena. Oni su željeli doći da se maknu od svoje usamljenosti. Zato dom treba nuditi socijalno uključivanje, društvene aktivnosti i mogućnost komunikacije", izjavila je Branka Čavarović, ravnateljica doma.

Jasno je da problem nije samo u cijeni smještaja. Starijima treba osigurati i nešto drugo: pomoć, aktivnosti i osjećaj da pripadaju ovom društvu.