Ekonomistica: Hrvatska mora početi proizvoditi inovacije, europskog novca bit će sve manje

Govoreći o sidrenim cijenama, ekonomistica Vedrana Pribičević objasnila je da je riječ o mehanizmu koji bi potrošačima trebao olakšati praćenje promjena cijena.

"Sidrene cijene jednostavno su cijene koje se moraju isticati na svim proizvodima na isti dan koji je administrativno određen. To je jedan od načina da ljudima pomognete pratiti promjene cijena, odnosno da potrošačima olakšate prepoznavanje proizvoda koji su poskupjeli", rekla je Pribičević i nastavila:

"Ono što je možda bitnije je objavljivanje u strojnom čitljivom formatu cijena što je dovelo do razvoja raznih aplikacija kojima se one mogu uspoređivati. To je prva pomoć potrošačima kako bi primijetili da su neke stvari poskupjele i koliko su poskupjele."

O inflaciji

Kada je riječ o inflaciji, Pribičević ističe da se najveći pritisci trenutačno osjećaju upravo kod troškova koje građani teško mogu izbjeći ili znatnije smanjiti.

"Najveće pritiske vidimo kod energije, prijevoza i troškova povezanih sa stanovanjem. To su izdaci koje kućanstva ne mogu lako i brzo smanjiti", rekla je.

Na pitanje koliko Hrvatska sama generira inflaciju, a koliko na rast cijena utječu vanjski čimbenici poput blokade Hormuškog tjesnaca, Pribičević smatra da bi dugoročni odgovor trebao biti smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

"Naš glavni srednjoročni cilj trebala bi biti vrlo agresivna dekarbonizacija, elektrifikacija, razvoj nuklearne energije i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore kako bismo bili manje osjetljivi na geopolitičke potrese koji povećavaju cijenu nafte", kazala je.

Porez na prekomjerne profitne marže

Osvrnula se i na ideju uvođenja poreza na prekomjerne profitne marže, upozorivši da nije jednostavno odrediti granicu između prekomjerne marže i legitimnog povećanja cijene.

"To je pravo pitanje. Marža je razlika između cijene i troška. To je dosta sivo područje i uvijek treba biti oprezan s takvom vrstom poreza. To su izvanredni porezi“, istaknula je.

"Ne možemo više rasti na temelju europskog novca“

Govoreći o dugoročnoj održivosti hrvatskog modela rasta, Pribičević je naglasila da se Hrvatska ne može trajno oslanjati na europski novac i turizam.

"Hrvatska mora početi proizvoditi inovacije i ne može više rasti na temelju europskog novca, pogotovo kako se približavamo prosjeku BDP-a po stanovniku Europske unije. Tog će novca biti sve manje i manje. Dobro je da ga imamo, ali turizam ne bi trebao biti glavni motor rasta“, poručila je.

Na kraju se osvrnula na pitanje koliko bi brzo, nakon smirivanja geopolitičkih poremećaja, moglo doći do povratka na „staro normalno“.

"Problem je u tome što se nećemo odmah vratiti u normalu jer se sve te stvari događaju s određenom odgodom. Kada biste danas odblokirali Hormuški tjesnac, trebalo bi proći neko vrijeme da se pritisak na inflaciju smanji. Svi koji su ugovarali poslove uzimali su u obzir očekivanje da će cijene rasti. Ti se ugovori sada izvršavaju i tek kada dođu novi ugovori, pregovarat će se o novim cijenama“, zaključila je Pribičević.