Goranko Fižulić: Hrvatska je žrtvovala oko 800.000 stanovnika u ime napretka ostatka populacije

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar na kritike oporbe odgovorio je da ona pokušava vratiti zemlju u prošlost - socijalizam.

"Dobar dio toga je već daleka prošlost. Postojeća struktura hrvatskog gospodarstva formirana je odmah poslije rata na način da sve ono što je bilo hrvatsko izvozno gospodarstvo, a Hrvatska je bila izvozna država, većinom je nestalo. Ostala su samo brodogradilišta i pokoji izuzetak", kazao je Fižulić pa nastavio:

"Naravno, i turizam, što je s jedne strane sreća, a s druge..."

Poljoprivreda?

"Čini oko 0,5 posto BDP-a i u gospodarskom smislu je nevažna. A 1945. Hrvatska je bila agrarna zemlja. Ne govorimo sad o ovisnosti o uvozu hrane nego koliko poljoprivreda može biti motor razvoja. Dakle, dobili smo turizam i na njega naslonjen cijeli niz uslužnih djelatnosti. A tu je i građevina, koja je u konjukturi posljednjih godina, ponajprije zbog obnove nakon potresa."

Naglasio je da Hrvatska nije izgubila samo industriju nego i radnu snagu.

"Ništa se ne može ponuditi za reindustrijalizaciju jer nemamo radnu snagu ni atraktivnu poreznu politiku koja bi mogla privući strance. A danas je prekasno jer svjedočimo umjetnoj inteligenciji i automatizaciji. Postali smo zemlja iz koje se iseljava, a useljava se niskokvalificirana radna snaga."

Potom se osvrnuo na nešto što naziva ključnom temom - žrtvama hrvatske gospodarske politike.

"U Hrvatskoj imamo 39 posto stanovništva starijeg od 65 godina koje je u riziku od siromaštva ili siromašno. Samo je Litva s 42 posto gora od Hrvatske. A prosjek kod nas je 20 posto. Govorimo o otprilike 350.000 stanovnika, koji žive u siromaštvu ili su na rubu. Taj broj je 2014. bio 23 posto, 2013. 17 posto. Znači, imali smo skok u 11 godina s 23 posto na 39 posto. To nije imala nijedna zemlja u Europi. Mi smo generaciju rođenu 50-ih i 60-ih godina žrtvovali u ime napretka ostatka populacije. Svjesno smo ih oštetili ne dajući im mirovine koje su zaradili nego smo ih tretirali kao proračunsku stavku koja nas košta. I ovo nije samo krivnja HDZ-a nego i oporbe koja ne otvara tu temu. Nažalost, ta generacija ni nema nekoga tko je predstavlja."

Otkrio je i podatak da dvije trećine samačkih domaćinstava starijih od 65 godina živi u siromaštvu.

"Sad se vraćamo na strukturu gospodarstva. Ti siromašni mogu spašavati standard ili od rentijerstva ili od potomaka. I sve ovo nije tema, a trebala bi biti tema svih tema. Hrvatska je definirana kao socijalna država, a žrtvovala je oko 800.000 stanovnika. Sve ovo je isključivo posljedica rastrošne države i zanemarivanje ozbiljnog problema - čekanje da stariji od 65 umru kako bi prestali biti trošak."

Zašto se to ne artikulira politički?

"Jer postoji ono što se dobro prodaje - nacionalizam. Kad sve drugo ponestane, možete staviti kvadratiće i kopati po kontejnerima. Mislio sam da ćemo se iživiti prije 25 ili 30 godina. A vidimo i da je generacija koju se čeka da otiđe progresivnija od onih koje tek ulaze na tržište rada. To je problem obrazovnog sustava. Politika ne osjeća presiju pa ignorira situaciju."

Pojasnio je zašto oporba ne čini dovoljno.

"Zato što se treba napraviti cijela analiza i potom imati političke hrabrosti. Španjolska je to napravila i rekla Donaldu Trumpu "ne" jer ne želi trošiti na obranu. A mi se kačimo s kime? Susjedima koji imaju manje i od nas. I ne mogu za to kriviti jednog Andreja Plenkovića kad je on političar i to je politika. Da ga netko svakodnevno pritišće s tim, promijenio bi politiku."

U tom se kontekstu osvrnuo i na parlamentarne izbore 2028., kao i premijera koji očekuje novi mandat.

"Ako mu nije dosadilo... Mora si postaviti ciljeve, a ne znam što su mu ciljevi. Pobijedio je sve koje je trebao više puta, dio građana te podržava, dio ne može smisliti, no to je normalno i ostao si zabilježen u povijesti. Što dalje? Državnici idu kontra onoga što se očekuje, političari idu u smjeru koji se očekuje."

Što je Plenkovićeva ostavština?

"Siromaštvo starijih od 65 godina, ali i rast onih mlađih koji su iskoristili krizne situacije za osobni dobitak. Imate relativnu političku stabilnost u smislu da u Hrvatskoj nema pretjeranih nereda, ali imate praktičku legalizaciju ustaštva, čime je dobar dio građana nezadovoljan. To je postala tolerirana pojava. Odnos prema povijesti postao je problematičan u nizu segmenata i to će ostati kao ključna negativna crta na Plenkovićevo vrijeme. Nije si to smio dozvoliti i do toga nije trebalo doći", zaključio je Goranko Fižulić.