Sociolog Krolo: "Veličanje Hitlera je neobranjivo, ali Golf s lijesom i 'Gazi Židove' nisu tema"

"Nije novost da su naše navijačke skupine već dugo ideološki unutar desnog, odnosno ekstremno desnog spektra. Nije to od jučer, ali postaje zanimljivo koliko je to postalo manifestnije, jasnije. U slučaju Armade (op.a. pjevanje ustaške pjesme "Jasenovac i Gradiška Stara') nije bilo povoda da bi se to pjevalo, poput igranja s nekim klubom identitetski vezanim za ono što se pjevalo da bi pjevanje te pjesme imalo smisla, koliko god to grozno zvučalo. Što se tiče Torcide, utakmica Hajduka i Ajaxa imala je neke elemente koje možete svesti u dio onoga što jest karakteristika ultras navijačkih subkulturnih rituala", istaknuo je sociolog Krešimir Krolo.

"Golf s lijesom i 'Gazi Židove' ne trebaju se tematizirati"

Smatra kako se u slučaju Torcide stalno tematizira ono što njemu "nije za tematiziranje", primjerice golf s lijesom Ajaxa, koji je referenca na golf iz 1995 i kojim se "provociralo protivnika i simbolički nastojalo poniziti i uvrijediti".

"Isto tako, 'Gazi Židove' je identitetski vezan za navijače Ajaxa, koji se nazivaju Superjudenima. Ali imamo i onaj dio vezan za Hitlera, Auschwitz i Annu Frank, a to prema mom tumačenju prelazi okvire subkulturnog prepucavanja. Dio je to šireg obrasca karakterističnog za ultras scenu jugioistočne Europe. Puno je tu slojeva, to ne znači da se ne treba pozabaviti problemom i uzrocima, ali to više nije stvar navijačke supkulture nego dolazimo do širih društvenih procesa", ocijenio je Krolo.

"Veličanje Hitlera je neobranjivo"

Na pitanje Tine Kosor Giljević koji je to kontekst koji može braniti veličanje Hitlera, s obzirom na to da se se Torcida branila da treba gledati kontekst, Krolo je rekao da je to neobranjivo.

"To se ne može braniti, ali onaj lijes i 'Gazi Židova' može. Da je bio Ferenzvaros bilo bi 'Gazi Mađare' ili CSK, bilo bi 'Gazi Bugare'. Imamo međusobna rivalstva i kod nas, čujemo i gore stvari", rekao je.

Dodao je kako elemnetnima etničkog prebrojavanja i šovinizmom navijačke skupine pokazuju gdje se ideološki i politički svrstavaju.

"Ne treba moralna panika oko tog lijesa i golfa, oko toga ne treba biti zabrinut, kao ni za 'Gazi Židova'. Ostali povici jesu ono što treba osuditi i javnost je opravdano na to skočila na stražnje noge", mišljenja je Krolo.

Licemjerno zgražanje političkih aktera

Gdje je granica navijačkog folklora i govora mržnje, upitala je novinarka N1.

"Odraz društva dolazi iz toga što dugi niz godina relativiziramo lokalne fašističke ideologije koje zagovaraju etnički čistu državu – to je temelj svega ovoga. Tu je bilo puno relativiziranja i normaliziranja, i to je u lokalnom kontekstu funkcioniralo. Ali kad je to postala međunarodna sramota, javljaju se akteri koji nisu ništa napravili da bi se to reduciralo ili su, štoviše, napravili puno kako bi se ta priča relativizirala ili normalizirala. Takvo zgražanje je licemjerno. Na sceni je stranačko i političko prebrojavanje, računa se na njihove glasove i teško je očekivati da će se stvari strukturno, fundamentalno promijeniti. Treba krenuti od onih koji imaju najviše moći u društvu da to riješe jer ovo im dobro dođe kao neka vrsta distrakcije. Sedam dana se o ovome priča, a u međuvremenu imamo puno ozbiljnih i važnijih tema – od ilegalnog i opasnog otpada, pada životnog standarda, korupcije, klimatskih promjena, stanovanja,...", naglasio je Krolo.

Birački potencijal navijačkih skupina

Uvjeren je kako se problem radiklnih navijačkih skupina može brzo riješiti uz malo dobre volje, a dodao je i kako se mlade treba učiti da budu solidarni i empatični i da žrtve nemaju identitetske odrednice.

Na pitanje koliki je birački potencijal navijačkih skupina, Krolo je odgovorio kako "i jedan glas uvijek dobro dođe".

"Ako jedni to osude u javnom prostoru i ovi drugi mogu reći da je reakcija pretjerana. No problem je ako se pokušava instrumentalizirati navijačke skupine za političke aktivnosti. Toga nismo imali puno u Hrvatskoj, kao, primjerice, u Srbiji gdje su produžena ruka autokratske vlasti. Nadam se da do toga kod nas neće doći i treba širom otvoriti oči kakoa se to ne bi radilo. Ne slažem se s tezama da je riječ o vanjskom faktoru nego postoji pokušaj mobiliziranja iznutra za neke političke ciljeve", istaknuo je Krolo.

"Nasilje je i ono što se radi građanima i zbog čega prosvjeduju"

Komentirao je i nasilne prosvjede mladih u više europskih zemalja, za koje smatra da imaju zajednički nazivnik: brigu za budućnost i egzistencijalne probleme, od obrazovanja i stambene politike preko korupcije do budućnosti na tržištu rada.

"Kako prosvjedi traju, ulaze različiti akteri u tu priču, lako se zaboravi zašto se prosvjeduje. Nasilje ne treba biti krajnji ishod, ali nasilje je i ono što se događa građanima koji prosvjeduju i zbog čega prosvjeduju. Sustavno nasilje nad građanima je da ne možete riješiti stambeno pitanje i da vam je urušen obrazovni sustav kao u Francuskoj ili da imate korumpiranu autokratsku vlast kao u Srbiji", zaključio je.