Nakon Habijanovih kritika sudstva, sutkinja objasnila zašto suci ne mogu sve reći javnosti

Podsjetimo, ministar Habijan je gostujući na N1 dan ranije ocijenio da su kazne izrečene u slučaju nasilja u Splitu odgovarajuće, ali je istaknuo da se postavlja pitanje načina na koji suci komuniciraju svoje odluke.

Smatra da problem nije nužno u visini kazni, nego i u tome kako se one predstavljaju javnosti i kako suci objašnjavaju svoje postupanje. Pritom je otvorio pitanje odgovornosti sudaca i komunikacije predsjednika sudova s građanima.

Kolar je u razgovoru istaknula da je Udruga sudaca posljednjih godina promijenila pristup javnosti te da su suci postali svjesni potrebe za jasnijim objašnjavanjem svojeg rada. Naglasila je, međutim, da pritom moraju poštovati zakonska ograničenja i da bi profesionalizacija glasnogovorništva mogla pomoći u boljem razumijevanju sudskih odluka.

"Promjena komunikacije mora početi od nas"

Osvrnuvši se na kritike da suci nedovoljno objašnjavaju svoje presude i ne suočavaju se s nezadovoljstvom javnosti koja očekuje strože kazne, Kolar je rekla da je Udruga sudaca već promijenila način komunikacije jer je prepoznala potrebu za drukčijim pristupom.

"Točno je da je tako, ali samo djelomično. Udruga sudaca mijenja način komunikacije jer smo shvatili da promjena mora početi od nas. Problem komunikacije puno je dublji", kazala je.

Istaknula je da bi profesionalizacija glasnogovorništva na sudovima mogla poboljšati komunikaciju s građanima. Na taj bi se način, smatra, mogli uspostaviti standardi kojih bi se predsjednici sudova morali pridržavati, a istodobno bi se jasnije odredilo koje se informacije mogu iznositi u javnost.

"Jedna je od izuzetno važnih stvari da se suci ne dovedu u poziciju da moraju braniti svoje pojedine odluke. Jedno je kada imamo predmet koji je možda zanimljiv javnosti pa bi ga trebalo unaprijed najaviti, odnosno obavijestiti javnost da se očekuje presuda ili da će se nešto dogoditi. Međutim, kod predmeta koji su javnosti često najzanimljiviji imamo isključenje javnosti i tada određene podatke ne smijemo iznositi", objasnila je.

"Profesionalni glasnogovornici mogli bi biti posrednici između sudova i javnosti, tad bi nas građani razumjeli"

Kao primjer navela je obiteljske predmete u kojima roditelji ponekad iznose informacije za koje suci znaju da nisu točne, ali zbog zakonske obveze čuvanja tajnosti postupka na njih ne mogu javno odgovoriti.

"To nam predstavlja veliko ograničenje. Uz profesionalizaciju glasnogovorništva sigurno bi se mogao pronaći način da se određene stvari objasne, a da pritom ne prijeđemo granicu koju nam zakon postavlja", poručila je.

Na pitanje postoje li sudovi koji su pronašli model komunikacije unutar zakonskih okvira, primjerice Županijski sud u Zagrebu, gdje suci obavljaju i dužnost glasnogovornika, Kolar je odgovorila da takvi glasnogovornici već postoje, ali da je riječ o sucima koji rade i druge poslove.

"Na sudovima imamo službene glasnogovornike, ali to su suci. Oni su dio sudske uprave te s predsjednikom suda dogovaraju koje će se informacije iznositi u javnost", objasnila je.

Naglasila je da nije dovoljno samo nešto priopćiti građanima, nego je važno i da oni razumiju što im se govori.

"Ponekad, kada govorimo o javnosti i građanima, nije poanta u tome hoćemo li nešto reći, nego hoće li nas netko razumjeti. Hoće li razumjeti naš proces donošenja odluka, kao i ograničenja s kojima se suočavamo? Profesionalni glasnogovornik mogao bi lakše posredovati između nas i javnosti, prevesti naš stručni jezik na način koji će prosječni građani razumjeti i objasniti zašto su neka naša ograničenja takva kakva jesu", rekla je Kolar.

"Percepcija pravosuđa kontinuirano je loša, sucima je u interesu da se to promijeni"

Govoreći o nepovjerenju građana u pravosuđe, Kolar je priznala da je percepcija sudstva već dulje vrijeme loša, što, kako je rekla, potvrđuju i ankete. Istaknula je da je i sucima u interesu da se takvo stanje promijeni, ali upozorila da se pojedinačni predmeti moraju promatrati zasebno, bez generaliziranja.

"Percepcija pravosuđa kontinuirano je loša i toga smo svjesni. Prvenstveno je i nama u interesu da se to promijeni. Međutim, u postupcima smo dužni svaki predmet i svaku osobu promatrati zasebno te moramo izbjegavati generalizacije", kazala je.

Osvrnula se i na pitanje osobne odgovornosti sudaca, istaknuvši da postoje stegovni postupci i Državno sudbeno vijeće koje postupa u slučajevima stegovnih djela sudaca.

S druge strane, smatra da je pitanje odgovornosti za lošu percepciju pravosuđa povezano i s načinom komunikacije sudova s javnošću.

"Suci svoj posao moraju obavljati zakonito i profesionalno, a pritom smo vezani pravilima postupka, prijedlozima, dokazima, ljudskim i procesnim pravima te pravom na branitelja. Članica smo Europske unije i imamo vrlo jasne standarde ispod kojih ne možemo ići. To su civilizacijski i pravni standardi na koje smo ponosni", istaknula je.

"Svi bismo htjeli da pravda bude brza..."

Problem, dodala je, nastaje kada građani osjećaju nesigurnost na ulici ili u vlastitom domu te očekuju da pravda bude brza i da ih sustav zaštiti.

"Svi bismo htjeli da pravda bude brza i da ljudi budu zaštićeni jer pravda koja ne dođe na vrijeme nije pravda. Ako presuda dođe prekasno, ljudi teško mogu imati osjećaj da su nešto dobili, čak i ako je riječ o odluci kojoj su se nadali", rekla je.

Dodala je da je riječ o temi koja zahtijeva ozbiljnu stručnu raspravu jer odgovornost za funkcioniranje pravosuđa ne snose samo suci, nego i svi ostali sudionici postupka.

"Sudovi nemaju podatke o svim vrstama predmeta"

Na pitanje postoje li konkretni pokazatelji ili analize kojima bi suci mogli dokazati da se kazne izriču i da su postale strože, Kolar je rekla da takve analize nisu sustavno provedene jer nije definirano koje bi se pojave trebale pratiti.

"Kada razgovaramo s kolegama, oni uvijek kažu da su kazne danas strože nego što su bile prije. Međutim, mislim da konkretne analize nisu rađene jer nismo definirali koje bismo točno pojave pratili. Bismo li pratili navijače, obiteljsko nasilje ili nešto drugo?", upitala je.

Objasnila je da način na koji se predmeti evidentiraju sudovima ne omogućuje jednostavno izdvajanje podataka o pojedinim vrstama događaja. Zbog toga ne mogu brzo odgovoriti ni na upite o tome koliko je određenih slučajeva procesuirano tijekom određenog razdoblja.

Kao primjer navela je prometne nesreće, čiji se predmeti evidentiraju pod zajedničkom oznakom.

"Ako imate prometnu nesreću i tužite osiguranje, vaš predmet dobiva oznaku PN s određenim brojevima i tako se dalje vodi. Kada biste nam poslali upit o tome koliko smo u posljednjih godinu dana imali postupaka povezanih s nesrećama na električnim romobilima, taj vam podatak ne bismo mogli dostaviti jer se svi ti predmeti vode pod oznakom PN", pojasnila je.

Pod istom se oznakom, dodala je, vode različiti slučajevi, od prometnih nesreća i događaja u kojima sudjeluju pješaci do tučnjava i sukoba među susjedima.

"Jedini način da saznamo koliko je bilo slučajeva povezanih s romobilima bio bi da fizički otvorimo i pregledamo sve te spise", rekla je Kolar.

"Digitalizacija otvara prostor za mnoga poboljšanja, ali ju treba provesti"

Na pitanje bi li digitalizacija sudstva mogla olakšati praćenje predmeta i omogućiti kvalitetnije analize, Kolar je odgovorila da bi takve promjene mogle donijeti brojna poboljšanja, ali da ih je potrebno i provesti.

"Digitalizacija otvara prostor za mnoga poboljšanja koja dosad nismo imali i u to smo sigurni. Ali digitalizaciju treba provesti", istaknula je.

Podsjetila je i na nedostatak administrativnog osoblja te napomenula da, unatoč raspravama o alatima umjetne inteligencije i različitim softverskim rješenjima, takve mogućnosti sucima nisu dostupne u mjeri u kojoj bi im mogle pomoći u radu.

"Govori se o alatima umjetne inteligencije, softverima i sličnim rješenjima. Naravno da oni postoje, ali mi ih nemamo", zaključila je Kolar.