Milanović: "EU ne može biti država. Što imamo od članstva?"

"Hrvatska je članica EU već 13 godina i legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan. Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU jer to nije ni realni niti pametno. Međutim, postavljati pitanja je potrebno jer u politici, posebno u državništvu, onaj tko se ne ponaša u skladu s nacionalnim interesima zaslužuje sažaljenje“, rekao je predsjednik Milanović i dodao kako on „pokušava vidjeti što je to naš nacionalni interes“.

„Je li naš interes sigurnost, to svakako, je li to gospodarski rast i koliki gospodarski rast, je li to rast društvenog standarda? To su parametri po kojima mjerimo ne da bismo zapomagali, nego da bismo se mogli orijentirati i zaključiti što dalje. Jedino nacionalni interes, ako ga shvatimo i počnemo živjeti, ima smisla u cijeloj priči o EU“, pojasnio je predsjednik.

Osvrnuvši se na vanjsku politiku, hrvatski je predsjednik ustvrdio da se europski akti desetljećima nisu mijenjali jer više ne postoji mehanizam za postizanje dogovora kakav je postojao u ranijim fazama integracije, započetim 1987. godine. Posljedica toga je, prema njegovim riječima, da hrvatska vanjska politika – kao i vanjska politika drugih članica – zapravo ne postoji.

"EU nije država i ne može biti država"

„EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska. Da li nas zadovoljava da u nizu pitanja šutimo i da nas na vanjskim forumima predstavljaju nekakvi bivši političari koji su na ta mjesta došli bez mandata? Treba li se tome verbalno na konceptualnoj razini suprotstaviti ili to prešutjeti i gurnuti dalje?", zapitao je predsjednik Milanović.

Nadalje, govorio je i o aktualnom stanju globalne demokracije, povlačeći paralelu između unutarnjih sukoba u Ustavnom sudu i međunarodnih događaja, poput upada u američki Kongres te političkih zbivanja u Poljskoj, zapitavši se „s kojim pravom ti krugovi danas drže lekcije o demokraciji“?

Zato predsjednik važnim smatra da Fakultet političkih znanosti ostane mjesto na kojem se o svjetskim odnosima i demokraciji razmišlja kritički, provokativno i bez kompleksa. „Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi: tko je stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže, što je to demokracija. To su sve legitimna pitanja i ako krenemo, možda ne davati odgovore na njih, ali provocirati, vjerujte mi izbjeći ćemo prave sukobe“, zaključio je predsjednik Milanović.