Oko 100 ročnika zbog zdravstvenih razloga nije završilo vojnu obuku, MORH mijenja pravila

U praksi se pojavio određeni broj slučajeva kada dođe do promjene zdravstvenog stanja ročnika tijekom temeljnog vojnog osposobljavanja, a koja utječe ili može utjecati na njegovu sposobnost za nastavak temeljnog osposobljavanja, istaknuo je ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić. Dodao je kako se izmjenama Pravilnika o ocjeni zdravstvene sposobnosti ročnika predlaže da se sposobnost ročnika utvrđuje žurno s obzirom da cijela obuka traje samo 2 mjeseca.

"Budući da je riječ o vojnoj obuci koja je zahtjevna i fizički i psihički, da za ročnike to nije uobičajen boravak, nego borave u vojnim objektima i 60 dana i to intenzivno, može doći do promjene zdravstvenog stanja, a u nekim slučajevima je i došlo, pa je tada potrebno utvrditi da li i dalje postoji ili ne postoji sposobnost za obnašanje dužnosti u Hrvatskoj vojsci", rekao je Jušić.

Takve procjene moći će se obaviti samo u dvije ustanove, u Zavodu za pomorsku medicinu i Zavodu za zrakoplovnu medicinu, u Splitu odnosno u Zagrebu.

"Brojka nije zabrinjavajuća"

Na novinarsko pitanje koliko ročnika dosad nije završilo temeljno vojno osposobljavanje, Jušić je rekao da je takvih ročnika bilo oko 100.

"Brojka koja nije zabrinjavajuća. Kako sam rekao, radi se o vrlo zahtjevnoj obuci", istaknuo je i dodao da nije bilo situacija kao na početku da su roditelji bili pozivani da dođu po ročnike kojima se zdravstveno stanje promijenilo.

"Znate da ima jedna pjesmica koja kaže „prvo moraš puzati da bi mogao hodati“. Dakle, to je bio prvi naraštaj i naravno da to nismo očekivali, ali naravno da se može desiti i takva situacija kako se desila. Mi smo se uredno ispričali roditeljima zbog propusta nekih ljudi koji su bili u sustavu i nadamo se da se to više neće ponoviti", naglasio je Jušić.

Četvrti naraštaj ročnika, i to njih 1000, u vojarne ulazi danas, a prema evidenciji, od ukupnog broja ročnika koji su dosad završili temeljnu obuku, a takvih je 2700, samo 76 njih imalo je priziv savjesti, što je manje od 2 posto. Jušić je rekao i da je do 400 ročnika odlučilo ostati u sustavu.

Povećanje dodataka na plaću za vojne osobe koje rade s ročnicima

Mijenja se i Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba. Umjesto dosadašnjih 4 posto, dodatak se povećava na 6 posto od osnovice plaće za sve one djelatne vojne osobe koje rade s ročnicima. U MORH-u procjenjuju da je zahtjevnije raditi s ročnicima, nego profesionalnim vojnicima.

"Zahtjevnije je jer se radi o mladim ljudima. Prvo ih trebate socijalizirati. Djeca koja dolaze iz svojih obitelji prvi put ulaze u nekakav sustav u kojem je sve strogo definirano i uređeno. Postoji vrijeme za ustajanje, za spavanje, kada se može i ne može jesti, kad mogu upotrebljavati svoje mobitele. To cijelo vrijeme netko mora nadzirati", pojasnio je Jušić.

Ovisno o broju dana, mjesečni dodatak može varirati od 200 do 600 eura, što će na godišnjoj razini biti ukupno biti izdatak od 2. 200.000 eura za sve instruktore koji se bave ročnim vojnicima.

Lakša regulacija vojne obveze

Mijenja se i Pravilnik o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršenju vojne obveze kojim se određuje područni odjel za poslove obrane koji će rješavati o pravima i obvezama vojnog obveznika koji nema prebivalište u RH, pri čemu će se voditi računa o tome da se takvim osobama odredi najbliži područni odjel kojem bi on mogao pripadati.

"Ako je riječ o nekom našem državljaninu koji je rođen i živi u Saveznoj Republici Njemačkoj, a roditelji su mu porijeklom iz Dalmacije, vjerojatno će na godišnji odmor doći u Dalmaciju, pa ćemo odrediti da će to biti područni odjel Split, Dubrovnik ili Zadar, ovisno iz kojeg dijela je, da za sva svoja prava i obveze ne moraju dolaziti u Zagreb", ističe Jušić.

Na novinarsko pitanje vrijedi li i dalje moratorij na poziv mladića Hrvata iz BiH, Jušić je podsjetio na Zakon o obrani kojim je predviđena vojna obveza za sve državljane RH  pod istim uvjetima. Tako je, kaže, za sve one mladiće koji žive ili su rođeni u inozemstvu, a imaju hrvatsko državljanstvo predviđeno da se trebaju javiti u diplomatsko-konzularna predstavništava RH, dok je za BiH situacija malo drugačija jer s tom državom imamo potpisan međudržavni sporazum vezano za provođenje vojne obveze.

"Državljani Republike Hrvatske koji imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i državljanstvo Bosne i Hercegovine, ako imaju prebivalište na području RH, dužni su svoju vojnu obvezu izvršiti u Hrvatskoj, a ako imaju prebivalište na području BiH dužni su svoju obvezu izvršiti u BiH i ne pozivamo ih u Hrvatsku", objasnio je Jušić. 

Sva tri pravilnika upućuju se na javna savjetovanja.