Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić poručio je u ponedjeljak kako je na ministru Radovanu Fuchsu da se, pri izradi izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, pozabavi važnim pitanjem dopunskog rada, ali i ocjenjivanja za vrijeme online nastave.

Dva su pitanja prioritetna, prvo se odnosi na izbjegavanje online ocjenjivanja, a  drugo na status dopunskog rada, naglasio je Stipić na konferenciji za novinare.

Rješenje vidi u napuštanju dopunskog rada i povratku ljetnog popravnog roka. Najavio je da će se s oba prijedloga Preporod obratiti resornom ministru Radovanu Fuchsu i tražiti njihovo žurno rješavanje te se uključiti u javnu raspravu ako je bude.

Stipić je upozorio kako se uvođenjem dopunskog rada dobilo tek „isforsirano“ smanjenje broja negativno ocijenjenih učenika, “komotnije“ ponašanje učenika u pogledu izvršavanja svojih obveza te zaoštravanje odnosa među učiteljima i nastavnicima u školi i srozavanje digniteta ocjene i ocjenjivanja.

Podsjetio je kako su se od ministra Vedrana Mornara koji je 2014. ukinuo ljetni popravni rok i uveo dopunski rad (produžna nastava) do ministra Radovana Fuchsa promijenili ministri Predrag Šustar, Pavo Barišić i Blaženka Divjak, no da se nitko od njih nije pozabavio preispitivanjem toga rješenja.

Srozavanje digniteta ocjenjivanja u školama

Nerealno ocjenjivanje učenika za vrijeme aktualne pandemije i lanjsko narušavanje vjerodostojnosti zaključne ocjene su, uz ukidanje ljetnog popravnog roka i uvođenje dopunskog rada, najvažniji uzroci “srozavanja“ digniteta ocjenjivanja u školama, ocijenio je Stipić.

Teško je razumjeti “grijeh propusta“ Mornarovih nastavljača koji nisu učinili ništa da se dokine višestruko loš potez, dodao je.

“Nakon 35 nastavnih tjedana, osobito stresnih posljednjih, u dva do tri tjedna kada učitelji i nastavnici ne znaju ‘gdje im je glava’ od neophodnih ali i suvišnih administrativnih poslova, učitelje i nastavnike se zadužilo s više desetaka dopunskih nastavnih sati u kojima treba pokrpati rupe u znanju i s pozitivnom ocjenom učenika ispratiti u sljedeći razred. Pri tome ne samo da učitelje i nastavnike nitko nije ništa pitao, nego se odgovorni nisu zamarali ni pitanjem njegove provedivosti, a kamoli svrhovitošću i posljedicama”, upozorio je Stipić.

Propisani opseg dopunskog rada, koji se kreće u rasponu od 10 do 25 sati, neostvariv je onim učiteljima i nastavnicima koji rade s učenicima različitih godišta i u brojnim programima. Sličan problem imaju i višestruko negativno ocijenjeni učenici. Kako bi sebe ali i dio učenika, poštedjeli nerješivih problema, sve veći broj učitelja i nastavnika izbjegava zaključiti negativnu ocjenu, rekao je Stipić.

Ustvrdio je kako se za 10-ak sati ne može nadoknaditi sve što je propušteno za vrijeme nastavne godine. Učenikov se napredak ocjenjuje mimo razrednog odjela, ali i bez višečlanog povjerenstva kojem je to bio zadatak na popravnom ispitu, istaknuo je Stipić.

Drži da se u najavljenim Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju treba riješiti više pitanja koja se odnose na ocjenjivanje.

S obezvrjeđivanjem ocjene i ocjenjivanja u našem se školstvu krenulo puno prije krize koju je izazvala još uvijek aktualna pandemija. Unatrag godinu i pol prosvjetna vlast nije učinila ništa kako bi se reguliralo pitanje ocjenjivanja za vrijeme održavanja online nastave. Jedini pozitivan pomak jest napuštanje lanjskog rješenja prema kojem se pravo na dopunski rad stjecalo s čak četiri negativne ocjene, ocijenio je Stipić.

Profesorica engleskog jezika u zagrebačkoj Sportskoj gimnaziji Jasna Hidek rekla je kako se dopunska nastava uglavnom provodi iz predmeta iz kojih se traži razumijevanje te da je to teško postići za 10 do 25 sati kao i da ju drže nastavnici koji nisu naučili dati ocjenu dovoljan (2).

Profesorica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Sveta Klara Ana Hodak rekla je kako učenici očekuju da će samim pojavljivanjem na dopunskoj nastavi dobiti pozitivnu ocjenu.