Zakon o trgovini ograničio je trgovce na 16 radnih nedjelja godišnje i to je izazvalo brojne kritike, ali brojke im zasad ne idu u prilog.
Naime, kao što smo ranije pisali, iako se u siječnju ove godine radilo manje dana nego tijekom istog razdoblja prošle godine, trgovine na veliko i malo zabilježile su veće prihode, ali i izraženiji promet.
Postoje samo dvije iznimke kad gledamo broj izdanih računa – Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. Dok je u prvoj izdano prošle godine 13,78 milijuna računa, u ovoj ih je izdano tijekom siječnja 13,77 milijuna. No, njihov iznos ove godine je na 226,91 milijuna eura u odnosu na prošlogodišnjih 202,21 milijuna eura.
Što se Primorsko-goranske županije tiče, prošle godine izdano je 8,57 milijuna računa u odnosu na 8,55 milijuna ove godine. S tim da su prošle godine iznosi bili 131,66 milijuna eura, a ove godine 147,63 milijuna eura.
Naravno, brojke ne pričaju cijelu priču, niti su jednake za svaku trgovinu koje se zakon tiče. Zato smo odlučili pitati predstavnike poduzetnika, poslodavaca i obrtnika kako ih tumače.
“Smatramo da treba sagledati više segmenata, prvi je inflacija koja je nešto usporila, ali je još uvijek tu. Nadalje, Zakonom o trgovini najviše su pogođeni mali trgovci koji imaju jednu trgovinu. Veliki trgovci imaju više trgovina pa se lakše nose s novim Zakonom, a i u jednu ruku to im odgovara jer nema dovoljno radne snage”, kažu nam u Glasu Poduzetnika (UGP) i dodaju:
“Istina je da se dio nedjeljnog prometa prelio na subotu i ponedjeljak, ali kod velikih. Kod malih trgovaca toga nema. Stoga smatramo da kada se izvlače podaci Porezne uprave treba razlučiti male i velike, a ne sve zajedno trpati u isti koš.”
U sličnom smjeru ide i Hrvatska gospodarska komora (HGK), s naglaskom na potrebnom odvajanju manjih i većih, kao i trgovina s različitim proizvodima.
“U odnosu na ograničenja iz 2023., ovakav način rada zahtijeva dodatne promjene u organizaciji poslovanja trgovaca, a poseban je izazov za velike trgovačke centre jer je interes prodavaonica pretežito prehrambenih proizvoda drugačiji u odnosu na prodavaonice pretežitom odjećom i obućom koje su fokusirane na razdoblja sezonskih sniženja”, naglasili su iz HGK-a.
Svjesni su prilagodbi potrošača, ona ih ne čudi. Ipak, za neke konkretnije analize, smatraju, treba proći još vremena.
“Možemo reći da se u međuvremenu dio potrošača prilagodio te da svoju kupnju vikendom planira prema dostupnošću trgovinama, orijentiraju se na one koje su otvorene, ali i da je jedan dio kupnju preusmjerio na druge dane u tjednu. Ističemo da će se pravi efekti i rezultati primjene ovog zakona u punoj mjeri moći sagledati nakon proteka ove kalendarske godine, kada su trgovci na cijelu godinu primorani rasporediti 16 radnih nedjelja.”
Navedeni podaci o broju izdanih računa i ukupno ostvarenom prometu svakako ukazuju na porast potrošnje, svjesni su i u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), kao što su svjesni da se pritom radi o inflaciji u dobroj mjeri, ali i da porast potrošnje ne znači porast prihoda za sve na koje Zakon o trgovini utječe.
“Potrošači su zbog inflacije za istu količinu robe u ovoj godini morali platiti više novca nego tijekom istog razdoblja lani. Podaci Porezne se odnose na trgovinu ukupno, što uključuje sve vrste prodavaonica, od onih u sklopu velikih trgovačkih lanaca do obrtničkih obiteljskih trgovina u kojima obrtnik radi sam ili uz pomoć članova obitelji. Za utvrđivanje stvarnog utjecaja ograničenja rada nedjeljom na sve oblike trgovine potrebno je detaljnije raščlaniti i analizirati podatke i to kroz dulje razdoblje. Naime, tek će 2024. biti prva godina pune primjene izmijenjenog Zakona o trgovini odnosno ograničenja od 16 radnih nedjelja raspoređenih kroz cijelu godinu”, rekli su nam u HOK-u i potom naglasili:
“Stav Hrvatske obrtničke komore je od prvog dana jasan – svaki obrtnik treba moći odlučiti želi li raditi nedjeljom ili ne, a osobito ako u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj što je u obrtništvu čest slučaj. Ograničenja rada nedjeljom dodatno otežava opstanak i poslovanje malih obiteljskih trgovina koje unazađuje i niz drugih otegotnih okolnosti uslijed kojih broj malih trgovina pada. Nastavljamo dijalog s nadležnim institucijama s ciljem iznalaženja rješenja za one koje će ova ograničenja unazaditi.”
Što se tiče trgovine u obrtništvu, usporedba broja obrta sa stanjem na kraju 2022. i 2023. pokazuju stagniranje.
“Naime, 31. prosinca 2022. bio je registriran 8771 obrt u djelatnosti trgovine, a 31. prosinca prošle godine 8772, što znači povećanje za svega jedan registrirani obrt u trgovini, u kontekstu povećanja ukupnog broja obrta na godišnjoj razini od 10.027 obrta”, zaključili su u HOK-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare