Znate li što je James Bond jeo za doručak? Jedna namirnica danas je gotovo zaboravljena

Riječ je o telećim ili janjećim bubrezima, tradicionalnoj deliciji koja je nekoć bila uobičajen dio obilnog engleskog doručka, a danas je mnogi zaobilaze.

U romanu Dr. No iz 1958. godine, autora Iana Fleminga, Bond se nađe u zarobljeništvu naslovnog negativca. Ipak, čini se da njegovi otmičari nisu štedjeli na hrani. Za doručak mu poslužuju kajganu na tostu, četiri kriške slanine, englesku svinjsku kobasicu i pečeni bubreg. Uz to je dobio peciva, džemove, sok od ananasa i kavu sa slatkim vrhnjem, piše Food Republic.

Prilično raskošan obrok za zatvorenika, no upravo bi bubreg mogao iznenaditi današnje gneracije. Početkom i sredinom 20. stoljeća iznutrice su, međutim, bile mnogo popularnije, a bubreg se smatrao poželjnim dodatkom konkretnom doručku.

Nekad nezaobilazan dio engleskog doručka

Bubrezi su imali dugu tradiciju u jutarnjim obrocima, osobito među imućnijim slojevima društva tijekom viktorijanskog i edvardijanskog razdoblja. Posluživali su se u otmjenim hotelima i restoranima, a takva su jela bila dio ponude i poznatih ugostiteljskih objekata poput hotela Fairmont u San Franciscu.

Ta se tradicija nije posve izgubila. Pečeni bubrezi i danas se mogu naručiti za doručak u londonskom hotelu Dorchester, poznatom po luksuznoj ponudi.

Jedan od klasičnih načina pripreme prilično je jednostavan. Bubrezi se prerežu po dužini, ukloni se tvrdi unutarnji dio, a zatim se peku na roštilju s obje strane, najviše nekoliko minuta. Tijekom pečenja premazuju se maslacem.

Zašto bi ih trebalo češće jesti?

Osim što su relativno povoljni, bubrezi su bogati proteinima i važnim hranjivim tvarima. Njihova konzumacija može imati i ekološku prednost jer se korištenjem iznutrica smanjuje količina dijelova životinje koji se nakon obrade mesa ne iskoriste.

U studiji iz 2019. godine, objavljenoj u časopisu Environmental Science & Technology, istraživan je utjecaj veće potrošnje iznutrica na njemačku mesnu industriju. Autori su procijenili da bi povećanje njihove konzumacije za 50 posto moglo smanjiti emisije stakleničkih plinova u tom sektoru za čak 14 posto.

Takav pristup temelji se na načelu iskorištavanja cijele životinje, umjesto da se potražnja usmjerava gotovo isključivo na najpopularnije komade mesa.

Kako pripremiti bubrege?

Za one koji ih žele isprobati, jedan od najpoznatijih načina pripreme su takozvani deviled kidneys, odnosno začinjeni bubrezi prženi na maslacu.

Prvo ih treba prerezati i ukloniti tvrdi bijeli dio, a potom pržiti na maslacu dok ne poprime zlatnosmeđu boju. Zatim se dodaju senf, Worcestershire umak i prstohvat kajenskog papra. Nakon kratkog kuhanja umak se može zgusnuti vrhnjem, a cijelo jelo poslužiti preko prepečenog kruha namazanog maslacem.

Ako vam se sama pomisao na bubrege ne čini privlačnom, postoji i način da ih uključite u prehranu bez dominantnog okusa. Mogu se samljeti i pomiješati s mljevenom junetinom ili janjetinom, primjerice za pripremu mesnog umaka, pastirske pite ili domaćih burgera.

Za one sklonije eksperimentiranju, bubrezi se mogu kombinirati i s nasjeckanom jetrom i srcem. Tako se ova pomalo zaboravljena namirnica može vratiti na tanjur, baš kao u vrijeme kada je bila dio doručka dostojnog Jamesa Bonda.