Ovih sedam navika otkrivaju da se netko samo pravi pametan

No, nakon nekoliko minuta razgovora, dojam se mijenja: ne zrače mudrošću, već nesigurnošću. Ne ostavljaju dojam znanja, već potrebe da ga dokažu, piše nova.rs.

Prema psiholozima, ljudi koji se trude izgledati pametno često imaju nisku emocionalnu inteligenciju i osjećaj unutarnje inferiornosti.

Evo 7 obrazaca ponašanja koji to najčešće odaju:

Opsesivno ispravljanje drugih – čak i kad pogreška nije bitna

Može li netko pogriješiti a da ga odmah ne ispravite? Ako ne, možda imate problem – ili ste okruženi ljudima koji ga imaju.

Psiholozi kažu da potreba za ispravljanjem svake sitnice ne dolazi iz brige za točnost, već iz želje za kontrolom i dominacijom.

Uvijek moraju imati posljednju riječ

Diskusija s njima ne postoji – postoji samo nadmetanje. Ako se usudite ne poslušati ih do kraja, uvrijedit će se. Ako pokušate izraziti neslaganje, uvrijedit će vas.

Visoka emocionalna inteligencija uključuje i znanje kada treba stati, a ne samo kada treba govoriti. (Daniel Goleman)

Koriste kompliciran rječnik bez potrebe

Strani izrazi, stručni termini, polu-nerazumljive fraze – sve samo kako bi zvučali “duboko”. Ali prava inteligencija ne ovisi o vokabularu, već o jasnoći. Ako netko govori tako da ga što manje ljudi razumije, možda mu razumijevanje i nije cilj.

To je klasičan oblik intelektualnog poziranja – često maska za slab sadržaj.

Nikad ne priznaju pogrešku – nikad

Pogreška je, u njihovu sustavu vrijednosti, slabost. Radije će prebaciti krivnju, zamotati rečenicu ili je ignorirati – samo da ne priznaju da nisu u pravu. To nije inteligencija. To je krhki ego.

Sokrat je govorio: "Znam da ništa ne znam". Prava inteligencija počinje priznanjem ograničenja, a ne njihovim poricanjem.

Rugaju se tuđem neznanju

Ljudi sa stvarnim znanjem objašnjavaju. Oni s lažnim – izruguju se. Ako vas netko vrijeđa jer nešto ne znate, to ne znači da ste vi glupi – već da se on osjeća ugroženo.

Empatija i strpljenje u komunikaciji temelj su emocionalne zrelosti – ključnog dijela inteligencije.

Citiraju velike mislioce – ali ne primjenjuju ništa

Od njih ćete čuti citate Einsteina, Sokrata, Nietzschea… ali način na koji se ponašaju potpuno je suprotan tim idealima. Znanje bez primjene je kao knjiga koja nikad nije otvorena.

Psiholozi to nazivaju “informacijskom inflacijom” – akumulacija znanja bez unutarnje integracije.

Uvijek su ‘najpametniji’ u društvu – jer pažljivo biraju društvo

Ako ste uvijek najinformiraniji, najglasniji, “najviše znate” – možda niste među pravim ljudima. Prava inteligencija ne traži aplauz – traži izazov.

Adam Grant, profesor psihologije s Whartona, kaže: "Ako ste najpametniji u prostoriji, niste u pravoj prostoriji".