analiza new york timesa
Studenti su srušili Vučića, ali koliko će se njihova politika razlikovati od njegove?

Dugogodišnji nacionalistički lider Srbije Aleksandar Vučić priznao je u nedjelju poraz na parlamentarnim izborima. Njegova čvrsta 14-godišnja kontrola nad institucijama Srbije pala je na gotovo dvogodišnjim uličnim prosvjedima koje su predvodili studenti.
Glasovanje u Srbiji za novi parlament održano je samo šest mjeseci nakon što su birači u susjednoj Mađarskoj odbacili vlastitog populističkog nacionalističkog vođu Viktora Orbána, bliskog Vučićeva saveznika. Srpski čelnik preuzeo je mnoge autoritarne metode mađarskog čelnika, a na kraju i njegovo dostojanstveno prihvaćanje poraza, piše New York Times.
„Jasno je da smo izgubili ove izbore”, rekao je Vučić u iznenađujuće ranom govoru u kojem je čestitao pobjednicima, novoj političkoj grupaciji pod imenom Studentska lista – Studenti pobjeđuju. Rekao je da je lista kandidata koje su odabrali studenti prosvjednici osvojila najmanje 135 mjesta u srbijanskom parlamentu koji ima 250 zastupnika, u usporedbi s oko 105 mjesta njegove stranke.
Slavlje nakon pobjede
Vučićev govor potaknuo je radosno slavlje desetaka tisuća uglavnom mladih ljudi u središtu Beograda, glavnog grada Srbije.
„Prvi put u svom odraslom životu svjedočim promjeni vlasti. Nakon toliko godina pod istim vodstvom, sretan sam što ću napokon moći živjeti u slobodnoj, normalnoj zemlji”, rekao je Miloš Milutinović, 24-godišnji student strojarstva.
Strah od reprize Miloševićevih dana
Vučić, europski čelnik s najduljim stažem na vlasti izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, dominantna je politička figura u Srbiji od 2012. godine. Mnogi su strahovali da bi Vučić mogao slijediti primjer svojeg bivšeg mentora Slobodana Miloševića, nacionalističkog vođe Srbije tijekom ratova 1990-ih, koji je proglasio pobjedu na osporavanim izborima 2000. godine prije nego što su ga golemi ulični prosvjedi prisilili da prihvati da je zapravo izgubio.
„Ono što se večeras dogodilo u Srbiji nije izborni poraz jedne vlade, nego tektonski udarac političkom poretku uspostavljenom 1987. godine”, rekao je Ratko Knežević, bivši diplomat iz Crne Gore, susjedne zemlje Srbije. Te je godine Milošević posjetio Kosovo i obećao braniti Srbe od etničkih Albanaca u tadašnjoj pokrajini Srbije.
Milošević je izgradio poredak u kojem su svi susjedi Srbije postali neprijatelji i u kojem je „svaka kritika vlasti izdaja”, rekao je Knežević, dodavši da ga je „Vučić usavršio”.
Razlika pobjednika i poraženog
Međutim, kada je riječ o mnogim spornim pitanjima, poput odnosa s Rusijom i Europskom unijom ili statusa Kosova, koje je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, malo toga dijeli Vučićevu stranku i pobjednike nedjeljnih izbora. Europska Srbija, jedina stranka koja se otvoreno zalagala za ubrzavanje zaustavljenog procesa pristupanja Srbije Europskoj uniji, nije uspjela dosegnuti izborni prag od tri posto glasova potreban za ulazak u parlament.
Tijekom kampanje oporbeni kandidati isticali su pritužbe građana Srbije na raširenu korupciju. Vučić je pokušavao zadržati pozornost na izgradnji novih autocesta i relativno snažnom gospodarstvu.
Na kraju su izbori u velikoj mjeri bili referendum o Vučiću.
Njega i njegovu vladajuću Srpsku naprednu stranku, poznatu kao SNS, ali za izbore preimenovanu u „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, njegovi protivnici duboko preziru.
„SNS je veliko zlo koje moramo iskorijeniti”, rekla je Nina Đorđević, 29-godišnja studentica psihologije, nakon što je u Beogradu glasovala za Studentsku listu.
„Nitko ne bi smio biti na vlasti toliko godina”, rekla je.
Podrška Vučiću
Na biračkim mjestima u Beogradu samo je nekoliko ljudi bilo spremno priznati da su glasovali za Vučića, a oni koji jesu odbili su navesti svoja puna imena.
Starija žena koja je boravila u Pekingu kao supruga diplomata u veleposlanstvu Jugoslavije, čiji je Srbija nekada bila dio, rekla je da ju je iskustvo studentskih prosvjeda na Trgu Tiananmen 1989. godine i vojnog napada kojim su oni okončani ostavilo „u strahu od svih prosvjeda”. Rekla je da je zbog toga bila oprezna prema podršci Studentskoj listi.
Umirovljeni vojni časnik koji je naveo samo svoje ime, Ivan, rekao je da je glasovao za Vučića jer bi „studenti trebali studirati, a ne baviti se politikom”. Također je rekao da se divi Vučiću jer je odbio osuditi Ratka Mladića, srpskog generala kojeg je međunarodni sud osudio za genocid. Mladić je umro u pritvoru u Haagu u rujnu, a prošlog je mjeseca pokopan uz vojne počasti u Beogradu.
Vučić, koji je bio Miloševićev ministar informiranja, započeo je političku karijeru kao radikalni nacionalist predan ideji „Velike Srbije”, ali je poslije donekle ublažio svoje stavove. Međutim, nastavio je prihvaćati mnoge autoritarne metode i narative o srpskom položaju žrtve kojima se koristio njegov bivši šef.
„Nijedna sila ne može zauvijek nadvladati narod koji je odlučio uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke”, rekao je jedan od kandidata Studentske liste, Radomir N. Saičić, profesor kemije na Sveučilištu u Beogradu, nakon Vučićeva govora u kojem je priznao poraz. „Gotovo svaki građanin Srbije, bilo kod kuće ili daleko od nje, dao je svoj glas i pokazao da mu je stalo do budućnosti ove zemlje”, rekao je.
Sve o izborima u Srbiji pronađite OVDJE.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare