Srbija strahuje od Vučićeva kontranapada: Analitičari upozoravaju na nekoliko mogućih scenarija

Posebnu pozornost, piše Nova.rs izaziva razdoblje između potvrde izbornih rezultata i uspostave nove vlasti. U tom razdoblju institucije još vode dosadašnji kadrovi, a sugovornici upozoravaju da bi pojedinci mogli pokušati zaštititi sebe i svoje suradnike od eventualne kaznene odgovornosti.

Riječ je o tvrdnjama i procjenama sugovornika koje tek treba provjeriti, a ne o potvrđenim dokazima da se uništavanje dokumentacije ili izazivanje novih kriza doista priprema.

Posebna pozornost usmjerena na BIA-u

Odvjetnik Božo Prelević smatra da bi jedna od najvećih opasnosti u razdoblju prijelaza vlasti moglo biti uništavanje dokumentacije u srbijanskoj Sigurnosno-informativnoj agenciji (BIA).

Prelević tvrdi da bi pojedinci mogli pokušati ukloniti dosjee i druge tragove koji bi mogli rasvijetliti postupke državnih dužnosnika tijekom prethodnih godina. U razgovoru za televiziju Nova iznio je i tvrdnje o širokoj mreži suradnika sigurnosnih službi u politici i medijima.

Zbog toga smatra da bi nova vlast trebala pripremiti jasan plan reformi, utvrditi odgovornosti i odrediti rokove za promjene u institucijama.

Analitičari: Prijelaz bi mogao biti kaotičan

Politički analitičar Dragan Popović upozorava da će nova vlast preuzeti institucije koje, prema njegovoj ocjeni, ne funkcioniraju dovoljno neovisno o političkim strukturama.

Smatra da će ponašanje sadašnjih čelnika institucija uvelike utjecati na tijek tranzicije. Neki bi mogli surađivati s novom vlašću i predati dokumentaciju, dok bi drugi mogli pokušati prikriti dokaze ili opstruirati promjene.

Popović ističe da se stabilnost i funkcioniranje institucija ne mogu uspostaviti preko noći. Upozorava i da bi pojedinci koji se boje kaznenog progona ili gubitka imovine mogli imati interes usporavati promjene.

Ipak, smatra da neće biti moguće uništiti sve dokaze te da bi državno odvjetništvo u budućnosti moglo imati mnogo posla.

Sličnu zabrinutost izrazio je Raša Nedeljkov, programski direktor organizacije CRTA. U izjavi za agenciju FoNet upozorio je na povezanost organiziranog kriminala i pojedinih dijelova institucija.

Nedeljkov smatra da bi neki mogli pokušati sakriti imovinu za koju se sumnja da je stečena nezakonito, ali ističe da bi dosljedna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala mogla omogućiti utvrđivanje odgovornosti. Pritom važnom smatra i ulogu građana u praćenju obećanja nove vlasti.

Policija i dalje pod vodstvom dosadašnjih kadrova

Posebna pitanja otvaraju se i oko Ministarstva unutarnjih poslova, u kojem izborni poraz SNS-a nije automatski doveo do kadrovskih promjena.

Odvjetnik Nenad Tasić upozorio je na položaj policijskih čelnika koji su bili predmet kritika zbog postupanja prema prosvjednicima, među kojima je i Marko Kričak, načelnik Uprave kriminalističke policije.

Tasić smatra da bi promjene u policiji ovisile i o budućem odnosu vlasti prema državnom odvjetništvu. Pritom razlikuje političku i disciplinsku odgovornost od kaznene odgovornosti, o kojoj odlučuju nadležna pravosudna tijela.

U svojim izjavama iznio je i ozbiljne optužbe na račun pojedinih policijskih dužnosnika. Te optužbe nisu isto što i pravomoćno utvrđena kaznena odgovornost.

Marović upozorava na mogući Vučićev protunapad

Na mogućnost političkog protunapada upozorio je i Ivan Marović, nekadašnji član pokreta Otpor, koji je sudjelovao u kampanji protiv režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

U objavi na društvenoj mreži X ocijenio je da bi Aleksandar Vučić mogao pokušati ublažiti posljedice izbornog poraza, izbjeći kaznenu odgovornost i oslabiti novu političku većinu.

Marović smatra da bi se u tu svrhu mogle iskoristiti slabosti studentskog pokreta, ali i pitanja nacionalnog interesa i zakonitosti postupanja nove vlasti.

Upozorio je i na mogućnost izbijanja ozbiljne političke krize ili incidenta koji bi preusmjerio pozornost javnosti s reformi i promjena u institucijama. Riječ je o njegovoj procjeni mogućeg razvoja događaja, a ne o potvrdi da se takav scenarij priprema.

Kad bi Srbija mogla dobiti novu vladu?

Prema pravilima koja uređuju formiranje vlasti, nakon službene potvrde izbornih rezultata počinju teći rokovi za konstituiranje Narodne skupštine i izbor nove vlade.

Rok za konstituiranje parlamenta iznosi 30 dana od potvrde rezultata, dok se vlada mora formirati u roku od 90 dana od konstituiranja parlamenta.

Do tada ostaje otvoreno pitanje koliko će brzo doći do promjena u državnim institucijama i hoće li prijenos vlasti proteći bez ozbiljnijih političkih sukoba.