EP dodijelio nagradu za slobodu mišljenja Međunarodnom kaznenom sudu

Predsjednica Europskog parlamenta je objavljujući dobitnika Nagrade za 2026. u Strasbourgu rekla da se Europska unija temelji na poštovanju multilateralizma i međunarodnih institucija.

"Dodjelom Nagrade Saharov Međunarodnom kaznenom sudu i njegovim dužnosnicima Europski parlament odaje priznanje Sudu za važan rad na poštovanju međunarodnog prava i pravde", poručila je Roberta Metsola, navodi Parlament u objavi.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najveće je priznanje EU-a u području ljudskih prava. Parlament ga svake godine od 1988. dodjeljuje pojedincima, skupinama ili organizacijama za njihov rad na obrani ljudskih prava, demokratskih vrijednosti i slobode izražavanja.

Nagradom se odaje priznanje radu Međunarodnog kaznenog suda, uključujući istrage, kazneni progon, suđenja i izdavanje ili odobravanje uhidbenih naloga u situacijama koje uključuju Afganistan, Rusiju, Izrael, Demokratsku Republiku Kongo, Ugandu, Mali, Libiju i Srednjoafričku Republiku, ističe se u priopćenju.

Nagradom se ističe rad Međunarodnog kaznenog suda, uključujući njegove istrage, procese, suđenja i izdavanje ili odobravanje izdavanja tjeralica.

Međunarodni kazneni sud provodi istrage te, ako je to opravdano, sudi pojedincima optuženima za najteža kaznena djela koja se tiču međunarodne zajednice: genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine agresije, pojašnjava priopćenje EP-a

Uspostavljen međunarodnim ugovorom poznatim kao Rimski statut, Međunarodni kazneni sud prvi je stalni međunarodni kazneni sud u svijetu. Kao takav, ključan je element međunarodne borbe protiv nekažnjivosti. U okviru međunarodnog kaznenog pravosuđa nastoji privesti pravdi počinitelje najtežih zločina i tako pomoći u sprečavanju da se ta zlodjela ponove. Usto, kao sud posljednje instance, nastoji dopuniti rad nacionalnih sudova.

Svečanost dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2026. održat će se u prosincu, tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta, u Strasbourgu.

EU razmatra sve mogućnosti za zaštitu Suda

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa početkom mjeseca je uvela nove sankcije Međunarodnom kaznenom sudu. Trumpova administracija već je dugo neprijateljski raspoložena prema toj instituciji te je njezinim tužiteljima i sucima već uvela sankcije. Posljednja odluka ide korak dalje jer bi potencijalno mogla kažnjavati tvrtke koje pružaju usluge samom sudu.

Washington je već dugo bijesan na taj sud zbog naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, zbog ratnih zločina u Gazi. SAD je ljut i zbog ranije istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu koju je MKS u međuvremenu zaključio.

Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u utorak održali raspravu o zaštiti Međunarodnog kaznenog suda od američkih sankcija u kojoj su brojni zastupnici pozvali na brzu i konkretnu europsku reakciju.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u raspravi u Parlamentu je rekla da Europska unija razmatra sve mogućnosti za zaštitu Međunarodnog kaznenog suda (MKS) od američkih sankcija, uključujući zabranu europskim tvrtkama da ih provode.

"Moramo razmatrati sve opcije koje su na stolu, a to uključuje Uredbu o blokiranju", rekla je Kallas. Istaknula je da najavljene institucionalne sankcije još nisu stupile na snagu i da šestomjesečno razdoblje treba iskoristiti za pronalazak rješenja.

Riječ je o posebnoj uredbi EU-a iz 1996. godine koja zabranjuje tvrtkama, bankama i pojedincima unutar Unije poštivanje i provođenje izvanteritorijalnih sankcija trećih zemalja. Mehanizam je ranije korišten kao odgovor na američke sankcije protiv Irana, Kube i Libije.

Dodala je da se taj instrument mora primijeniti na odgovarajući način kako bi se postigao željeni učinak te da EU razgovara s američkim partnerima i drugim državama o mjerama kojima bi se očuvao rad suda, uključujući pristup bankovnim i platnim sustavima.

Američke sankcije mogle bi otežati pristup MKS-a bankarskim uslugama, platnim sustavima i informatičkoj infrastrukturi, što bi moglo ugroziti svakodnevni rad suda i provedbu istraga.

Kallas je naglasila da je potkopavanje MKS-a protivno europskim interesima, međunarodnom pravu i vladavini prava. Podsjetila je da su Sjedinjene Države već uvele pojedinačne sankcije protiv devetero sudaca i glavnog tužitelja MKS-a te je pozvala Washington da ukine mjere kojima se ugrožava neovisnost suda.