Jesenska namirnica koja snižava kolesterol: Jeftina je, dostupna svuda i vrijedi je jesti što češće

Povoljna je, jednostavna za pripremu i sadrži vlakna te druge korisne sastojke koji pridonose zdravijoj prehrani i očuvanju zdravlja srca. Ako pazite na kolesterol, obratite pozornost na još jednu važnu stvar: način pripreme može napraviti veliku razliku.

Evo kako je pripremiti da bude ukusna, a da pritom ne pretjerate s masnoćama, piše Krstarica.

Batat: slatki krumpir koji vrijedi staviti u košaricu

Batat, poznat i kao slatki krumpir, lako ćete prepoznati po narančastoj boji. Osim što je ukusan i jednostavan za pripremu, sadrži vlakna, kalij i beta-karoten. Jedan srednje velik batat od oko 150 grama sadrži približno četiri grama vlakana.

Beta-karoten daje batatu karakterističnu boju, a tijelo ga koristi za stvaranje vitamina A, važnog za vid, kožu i imunitet. Kalij, s druge strane, pridonosi održavanju normalnog krvnog tlaka.

Batat nije čudotvoran lijek za kolesterol, ali može biti dobar dio raznovrsne prehrane koja čuva zdravlje srca. Najbolje ga je kombinirati s povrćem, mahunarkama i drugim namirnicama bogatima vlaknima.

Kako vlakna iz batata mogu pomoći u kontroli kolesterola?

Vlakna su važan dio prehrane, a neke njihove vrste mogu pridonijeti snižavanju LDL kolesterola, poznatog kao loš kolesterol.

Topljiva vlakna u crijevima stvaraju gustu masu koja može vezati dio žučnih kiselina. Budući da ih tijelo proizvodi koristeći kolesterol, njihovo izlučivanje potiče jetru da iskoristi dio kolesterola iz krvi za stvaranje novih žučnih kiselina.

Ipak, važno je imati realna očekivanja. Količina i vrsta vlakana razlikuju se od namirnice do namirnice, a batat nije među najkoncentriranijim izvorima topljivih vlakana. Zato ga je najbolje kombinirati sa zobi, grahom, lećom, voćem i drugim namirnicama koje pridonose ukupnom dnevnom unosu vlakana.

Koliko često jesti ovu jesensku namirnicu?

Ova jesenska namirnica može zamijeniti običan krumpir ili neki drugi prilog uz ručak. Porcija od 150 do 200 grama sasvim je praktična mjera, a batat možete pripremati nekoliko puta tjedno ako vam odgovara i uklapa se u vašu prehranu.

Za zdravlje srca nije važna samo jedna namirnica, nego ono što svakodnevno jedemo. Zato batat kombinirajte s povrćem, grahom, lećom i cjelovitim žitaricama, a ograničite hranu bogatu zasićenim mastima.

Ako imate povišen kolesterol, dijabetes ili bolest bubrega, posavjetujte se s liječnikom o prehrani koja odgovara vašem zdravstvenom stanju. Batat može biti dio zdravih navika, ali ne zamjenjuje propisanu terapiju.

Pečen u kori, a ne pržen u dubokom ulju

Za pripremu batata ne treba vam mnogo sastojaka. Dobro ga operite četkom, a zatim ga ispecite cijelog ili narežite na kriške. Kora je jestiva i pridonosi unosu vlakana, pa je možete ostaviti ako vam odgovara.

Evo nekoliko jednostavnih načina pripreme:

• Pečen u komadu: Pecite ga na 200 stupnjeva oko 45 do 50 minuta, ovisno o veličini, dok potpuno ne omekša.
• Kuhan i zgnječen: Pripremite ga s malo maslinova ulja i češnjaka, kao alternativu klasičnom pireu.
• U varivu: Narežite ga na kockice i dodajte juhi od leće ili drugom varivu.
• Pečen na kriške: Poslužite ga uz piletinu ili ribu, s ružmarinom, paprom i malo soli.

Važno je i što jedete uz batat. Umjesto velike količine maslaca i vrhnja, poslužite ga uz povrće, grah, leću ili nemasno meso.

Ne morate mijenjati cijeli jelovnik. Ova jesenska namirnica lako može zamijeniti običan krumpir i unijeti malo raznolikosti u svakodnevne obroke.

Najvažnije je hraniti se raznovrsno i ne očekivati da će jedna namirnica sama riješiti problem povišenog kolesterola.