Kamenjecki: Ako u Bjelorusiji raspoređuju Orešnike - njima je cilj Europa

"Kijev je jedno od najtežih mjesta u Ukrajini sada zbog udara 9. siječnja kad je, prema Lavovu, iskorišten i famozni Orešnik", započinje Kamenjecki pa napominje da je na udaru prvenstveno energetska infrastruktura.

U stanovima tek par stupnjeva iznad ništice, djeca ne idu u škole

"Tijekom vikenda nismo imali 30 sati struje u nekim dijelovima grada. Upravo sada ja nemam ni struje ni tople vode, sve što mi radi, radi na baterije. Djeca ne idu u škole zbog leda, snijega, ali i zbog nedovoljnog grijanja. Rusi su gađali baš infrastrukturu grijanja", otkriva profesor.

Kad struje nema, kaže da većina modernijih zgrada nema plina. Imamo slab sustav grijanja, radijatori su topli, ne i vrući. U nekim stanovima ljudi su na +5 stupnjeva i to u višemilijunskom gradu", opisuje Kamenjecki situaciju na terenu.

Prošlog je tjedna pogođena i zgrada u neposrednoj blizini.

"Jedan od dronova je pogodio zgradu pred kojom je britanski ministar obrane govorio da bi trebalo stvarno oteti Putina i odvest ga pred sud. Drugi dron je ubrzo nakon, kad je došla hitna pomoć, pogodio kola hitna pomoći. Poginuo je djelatnik hitne", rekao je.

Vijeće sigurnosti UN-a za danas je sazvalo hitnu sjednicu.

"Što se nje tiče, možda će biti usvojena neka izjava s "dubokom zabrinutošću. To je sada najviše što vidimo od međunarodnih organizacija", iskreno govori.

O Orešniku: Oni isprobavaju kako radi u smjeru Europe

Osvrnuo se na Orešnik, raketu srednjeg dometa koju je Rusija počela razrađivati od 2015.-2016. godine.

"Namijenjena je baš u djelovanju po Ukrajini. Oni zapravo probavaju kako radi u smjeru u kojem je namijenjena", smatra on pa pojašnjava sljedeće.

"Rusi umjesto bojevih glava koriste tzv. "masogabaritni maketi" - ono što po težini i dimenzijama predstavlja bojnu glavu, ali nema uopće eksploziva već pogađa isključivo kinetičkim udarom. Kad su u studenom 2024. gađali tvornicu u Dnjepru i ovaj put kad su gađali Lavov - to je ustvari udar koji se sastoji od betona, probija zidove, ali on ni tehnički ne može staviti eksploziv. Ili nuklearni ili bojeva glava od konstrukcije koja ne eksplodira", otkriva.

Dodaje još jednu bitnu stvar.

Vojna tajna - minimalni domet Orešnika

"Problem je u tome što ta raketa mora odraditi prvi stupanj - pasti. Putanja kojom ide ta raketa ne smije prolaziti iznad naseljenih mjesta, odnosno tamo gdje padne čahura prvog stupnja. To je dimenzija terenca, težine jedne tone koja pada s visine 50-60 kilometara. Zato, ako postavite liniju od Kapustinog Jara prema Lavovu, vidjet ćete da je u blizini Dnjepar. Pomaknuti putanju prema Kijevu ne možete, jer bi prvi stupanj mogao pasti na Volgograd (bivši Staljingrad) jer on se nakon prvog stupnja razdvoji i padne dolje", rekao je pa pojasnio da upravo zato većina zemalja koja ima takve lansirne mogućnosti, koristi nenaseljena mjesta. U ovom slučaju kaže, to je praktički nemoguće.

Iz Bjelorusije također ne mogu pogoditi Kijev, govori on, jer je preblizu.

"Svi se hvale tisućama kilometara dometa, ali vojna tajna je da minimalna udaljenost Orešnika nije ništa manja od 500 kilometara", otkriva. Kijev, napominje, ima manju udaljenost do mjesta lansiranja, ali "ako u Bjelorusiji raspoređuju te rakete - njima je cilj Europa", zaključuje.