Izgradili 250 km solarnih panela i pretvorili pustinju u zelenilo: "Ovo je čudo"

Satelitske snimke NASA-inog programa Landsat pokazuju koliko se područje promijenilo između 2017. i 2024. godine. Nekadašnja pješčana pustinja danas se pretvara u golemo polje solarnih panela koje kineski dužnosnici nazivaju "Velikim solarnim zidom".

Zid od električne energije

Projekt se prostire južno od Žute rijeke, između gradova Baotou i Bayannur u Unutarnjoj Mongoliji, piše Voz Populi.

NASA navodi da je lokacija idealna zbog obilja sunčeve svjetlosti, ravnog terena i blizine velikih industrijskih središta.

Po završetku gradnje koridor bi trebao biti:

• dug oko 400 kilometara
• širok približno 5 kilometara
• imati instalirani kapacitet od 100 gigavata.

Dosad je izgrađeno oko 5,4 gigavata, što znači da je najveći dio projekta još uvijek u izgradnji.

Solarna elektrana u obliku konja

Najpoznatiji dio projekta je Junma Solar Power Station, čiji su paneli raspoređeni tako da iz zraka tvore siluetu galopirajućeg konja.

Elektrana je dovršena 2019. godine i prema Guinnessovoj knjizi rekorda predstavlja najveću sliku izrađenu od solarnih panela na svijetu.

Impresivne brojke uključuju:

• 196.320 solarnih panela
• površinu od oko 140 hektara
• godišnju proizvodnju od približno 2 milijarde kilovatsati električne energije.

To je dovoljno za opskrbu električnom energijom između 300.000 i 400.000 stanovnika tijekom jedne godine.

Naziv Junma znači "plemeniti konj", simbol koji ima posebno mjesto u kulturi Unutarnje Mongolije.

Solarni paneli koji pomažu i prirodi

Projekt nije zamišljen samo kao elektrana.

Paneli su postavljeni dovoljno visoko da ispod njih mogu rasti trava i druge biljke. Sjena smanjuje isparavanje vode, ublažava utjecaj vjetra i pomaže stabilizaciji pijeska, čime se nastoji usporiti širenje pustinje.

Ipak, znanstvenici upozoravaju da je još prerano donositi konačne zaključke o dugoročnom utjecaju ovakvih projekata na lokalne ekosustave i količinu oborina.

Najveći izazov tek slijedi

Proizvesti električnu energiju u pustinji samo je dio posla.

Jednako je važno izgraditi:

• dalekovode visokog napona
• sustave za pohranu energije
• elektroenergetsku mrežu koja može prihvatiti velike količine energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Električna energija iz Kubuqija trebala bi se uglavnom isporučivati u gospodarski najvažnije kinesko područje Peking–Tianjin–Hebei.

Prema kineskim planovima, projekt bi nakon dovršetka trebao godišnje isporučivati oko 40 milijardi kilovatsati električne energije, od čega će više od polovice dolaziti iz obnovljivih izvora.

U projektu sudjeluju i elektrane na ugljen

Unatoč velikom udjelu obnovljive energije, projekt nije u potpunosti "zelen".

Jedan od povezanih energetskih kompleksa uključuje:

• 8 GW solarnih elektrana
• 4 GW vjetroelektrana
• 4 GW elektrana na ugljen
• sustave za pohranu energije kapaciteta 5 GWh.

Prema kineskim vlastima, elektrane na ugljen trebale bi osiguravati stabilnost elektroenergetske mreže kada proizvodnja iz sunca i vjetra nije dovoljna.

Kritičari upozoravaju da bi takav model mogao produljiti ovisnost o fosilnim gorivima, umjesto da ugljen služi samo kao privremeno rješenje.

Dio šire kineske strategije

Projekt u pustinji Kubuqi dio je kineske strategije ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije.

Prema podacima koje citira NASA, Kina je sredinom 2024. godine raspolagala s oko 386.875 megavata instaliranih solarnih kapaciteta, što predstavlja približno 51 posto ukupnih svjetskih kapaciteta solarnih elektrana.

Istodobno, državna tvrtka Three Gorges Renewables planira uložiti oko 11 milijardi američkih dolara u novi integrirani energetski projekt u Unutarnjoj Mongoliji, čija bi gradnja trebala započeti u rujnu 2024., a priključenje na mrežu planirano je za lipanj 2027. godine.